Zaštita na radu – obveze poslodavaca (kratak vodič)!

Napravite prvi korak u uspješnom provođenju zaštite na radu! Kvalitetno i brzo se informirajte o (svojim) obvezama koje proizlaze iz odredbi  Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", br. 071/2014, 118/2014 i 154/2014).

Svi su poslodavci u našoj Zemlji, obvezni organizirati i provoditi zaštitu na radu!

Štoviše, poslodavac je u tom smislu uvijek odgovoran, neovisno o tome je li zaposlio (jednog ili više) stručnjaka zaštite na radu ili je obavljanje poslova zaštite na radu ugovorio s osobom ovlaštenom za obavljanje tih poslova.

Budući da propisi poslodavcima doista nude mogućnost dio poslova obavljati samostalno (naravno, ukoliko su zadovoljeni propisani uvjeti), posebice je važno da se kao odgovoran Poslodavac (tj. odgovorna osoba), najprije informirate o obvezama, propisanim mogućnostima tj. načinima obavljanja poslova zaštite na radu te eventualnoj odgovornosti u tom smislu.

Valja imati na umu da će kvalitetno obavljanje poslova u zaštiti na radu (bez obzira na to kome ih povjerite), uz potrebno vrijeme, zasigurno zahtijevati ozbiljan pristup i određene kompetencije. Ako tako doživljavate zaštitu na radu, na pravom ste putu…

Tekstom (s napomenama) u nastavku Vas kao poslodavca, imamo za cilj informirati o trenutno temeljnim obvezama iz područja zaštite na radu koje se dijelom mogu razlikovati, ovisno o djelatnosti koju obavljate i broju (kod Vas) zaposlenih osoba.

Poveznice u sklopu teksta i dokumente u pdf formatu smo priredili nadajući se da će vam nekada biti od pomoći! Slobodno ih koristite (ispisujte) ukoliko Vam budu potrebni, a vrijeme koje ćete na taj način uštedjeti radije iskoristite promišljajući o zaštiti na radu.

   

Sretni smo jer vrijeme za istinski razvoj zaštite na radu u Našoj Zemlji, tek dolazi…

Priča oko zaštite na radu proteklih dana (s obzirom da nam je ova tema bliska), pružila je uz ostalo i praktičnu spoznaju o tome kako stvari ustvari funkcioniraju među politikama. Tako je primjerice dobrim poznavateljima turizma u vremenu uvođenja fiskalizacije, bila omogućena spoznaja kako će se narednih sezona na Jadranu kupati mnogo više turista nego ikad prije - do uvođenja fiskalizacije. Bez obzira na stvaran broj istih i prezentiranje rezultata o uspješnosti narednih turističkih sezona.

Većina bi kazala da izjavom: „Ukida se zaštita na radu“, nije moguće pridonijeti njenom istinskom razvoju (s početka). Mi kažemo suprotno!

Nije zaštita na radu nekakva autobusna linija da je se može privremeno ili trajno ukinuti, pa ostaje da će ovakve ili onakve izjave barem potaknuti na ozbiljnu raspravu, a to može samo pridonijeti razvoju zaštite na radu.

Evo kako uistinu stoje stvari kad je riječ o temeljnim obvezama iz područja zaštite na radu u Našoj Zemlji...

Temeljni pojmovi:

Mjesto rada je svako mjesto na kojemu radnici i osobe na radu moraju biti, ili na koje moraju ići, ili kojemu imaju pristup tijekom rada zbog poslova koje obavljaju za poslodavca, kao i svaki prostor, odnosno prostorija koju poslodavac koristi za obavljanje poslova i koja je pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom.

Sredstva rada su građevine namijenjene za rad s pripadajućim instalacijama, uređajima i opremom, prometna sredstva i radna oprema.

Radna oprema su strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta, alati te skele i druga sredstva za povremeni rad na visini.

Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju radnik, odnosno osoba na radu obavlja poslove.

Radnik je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja poslove za poslodavca.

Osoba na radu je fizička osoba koja nije u radnom odnosu kod tog poslodavca, ali za  njega obavlja određene aktivnosti, odnosno poslove (osoba na stručnom osposobljavanju za rad; osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi; osoba koja radi na određenim poslovima u skladu s posebnim propisom; redoviti student i redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu u skladu s posebnim propisom; osoba koja radi kao volonter, naučnik, student i učenik na praksi, osoba koja radi u vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere i slično).

Ovlaštenik je radnik kojemu je poslodavac, neovisno o drugim ugovorenim poslovima, dao ovlaštenja za provedbu zaštite na radu.

Povjerenik radnika za zaštitu na radu je radnik koji je u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu izabran da zastupa interese radnika na području zaštite na radu.

Ovlaštena osoba je pravna ili fizička osoba koju je ministarstvo nadležno za rad ovlastilo za obavljanje poslova zaštite na radu.

Ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno drugi prostor koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad.

Profesionalna bolest je bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja.

Rizik je umnožak vjerojatnosti nastanka opasnog ili štetnog događaja i štetnosti toga događaja, odnosno njegove posljedice.

Stručnjak zaštite na radu je radnik kojeg je poslodavac odredio za obavljanje poslova zaštite na radu i koji ispunjava propisane uvjete za obavljanje tih poslova.

Opasnosti su svi uvjeti na radu i u vezi s radom, koji mogu ugroziti sigurnost i zdravlje radnika.

Štetnosti su kemijske, biološke i fizikalne štetnosti, koje mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika i drugih osoba koje su im izložene.

Napori su statodinamički, psihofiziološki napori, napori vida i napori govora, koji mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika koji su im izloženi.

Temeljne obveze poslodavca:

  • Ugovaranje obavljanja (vođenja) poslova zaštite na radu (obveza svim poslodavcima)
  • Procjena rizika (obveza svim poslodavcima)
  • Izrada Programa osposobljavanja (obveza svim poslodavcima)
  • Osposobljavanje radnika za rad na siguran način
    (obveza svim poslodavcima; odnosi se na sve radnike)
  • Izrada Plana evakuacije i spašavanja (tekstulani i grafički dio)
    (obveza svim poslodavcima)
  • Osposobljavanje osoba odgovornih za provođenje evakuacije i spašavanja
    (obveza svim poslodavcima)
  • Provođenje praktične vježbe evakuacije i spašavanja
    (obveza svim poslodavcima)
  • Osnivanje odbora za zaštitu na radu
    (obveza poslodavcima koji zapošljavaju 50 ili više radnika)
  • Ugovaranje usluga medicine rada
    (obveza svim poslodavcima)
  • Osposobljavanje dovoljnog broja radnika za pružanje prve pomoći
    (obveza svim poslodavcima)
  • Ispitivanje električne instalacije (i drugih instalacija, ovisno o opremljenosti građevina/prostora koji se koriste za rad)
    (obveza poslodavcima korisnicima prostorija i/ili prostora namijenjenih za rad)
  • Ispitivanje čimbenika u radnom okolišu (mikroklime, buke, osvijetljenosti, kemijskih čimbenika, bioloških čimbenika)
    (obveza poslodavcima kod kojih se obavljaju poslovi tj. radni postupci opisani u čl. 45 Zakona o zaštiti na radu)
  • Ispitivanje radne opreme
    (obveza poslodavcima kod kojih se koristi radna oprema)
  • Postavljanje uputa za sigurno obavljanje poslova
    (obveza svim poslodavcima)
  • Postavljanje (zidnog) ormarića za prvu pomoć (s propisanim sadržajem)
    (obveza svim poslodavcima)
  • Postavljanje dovoljnog broja vatrogasnih aparata u prostor namijenjen za rad
    (obveza poslodavcima korisnicima/vlasnicima prostorija i/ili prostora namijenjenih za rad)
  • Označavanje prostora oznakama za evakuaciju i drugim oznakama (znakovima za uzbunjivanje, oznakama za evakuaciju i dr. oznakama)
    (obveza poslodavcima korisnicima/vlasnicima prostorija i/ili prostora namijenjenih za rad).

Svi poslodavci su uz ranije navedeno, dužni trajno:

  • Obavješćivati radnike i savjetovati se s radnicima           
  • Voditi evidencije, isprave i davati obavijesti
  • Osigurati zaštitu nepušača
  • Osigurati zabranu uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti.

Obveze poslodavaca kod kojih netko od radnika (pri radu) aktivno koristi računalo sa zaslonom ukupno 4 ili više sati tijekom radnog dana:

  • Procjena rizika pri radu s računalom (uključuje analizu radnih mjesta na kojima se računalo koristi 4 ili više od 4 sata tijekom radnog dana)
  • Uređenje mjesta rada na kojem se koristi računalo, u skladu s ergonomskim načelima 
  • Upućivanje radnika na obavljanje preventivnih pregleda vida.
    (prethodnih i periodičnih)

Obveze poslodavaca kod kojih netko od radnika obavlja poslove s posebnim uvjetima rada:

  • Upućivanje radnika na obavljanje zdravstvenih/liječničkih pregleda.
    (prethodnih i periodičnih te po potrebi;kontrolnih i izvanrednih)

Poslodavac ima mogućnost provođenje zaštite na radu prenijeti na svojeg ovlaštenika! Ovlaštenik je osoba koju poslodavac pisanim putem ovlašćuje provoditi tj. brinuti o zaštiti na radu u svom djelokrugu rada. Provođenje zaštite na radu djelovanjem ovlaštenika, poslodavac može odabrati zbog same organizacije (kako rada tako i zaštite na radu), rada na različitim lokacijama, rada u smjenama i sl. Bilo bi idealno ako bi navedena osoba bila stvaran rukovoditelj tj. osoba s autoritetom. Poslodavac je obvezan (ukoliko ga imenuje) ovlaštenika osposobiti i osigurati mu uvjete za rad, a ne smije ga staviti u nepovoljniji položaj zbog poduzimanja aktivnosti u skladu s pravilima zaštite na radu te postupanja po pravilima struke i danim ovlaštenjima. Poslovi ovlaštenika su navedeni u čl. 24. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", br. 071/2014, 118/2014 i 154/2014).

Poveznice tj. pojašnjenja uz obveze::

Obavljanje poslova zaštite na radu

Poslodavci su neovisno o broju zaposlenih i djelatnosti koju obavljaju, obvezni urediti obavljanje (vođenje) poslova zaštite na radu (čl. 20. Zakona o zaštiti na radu).

Poslodavci koji zapošljavaju do uključivo 49 radnika, imaju mogućnost obavljanje poslova zaštite na radu ugovoriti s ovlaštenom osobom (fizičkom ili pravnom; ovlaštenom za poslove zaštite na radu), ukoliko sami ne ispunjavaju propisane uvjete ili ako među zaposlenima nema radnika koji ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova!

Napomena: provedbeni propis kojim se uređuje obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca te utvrđuju uvjeti za njihovo obavljanje je Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu ("Narodne novine", br. 112/2014, 043/2015,  072/2015 i 140/2015), prema kojem:

  • Poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika, poslove zaštite na radu može obavljati sam ako ispunjavaju propisane uvjete ili obavljanje tih poslova može ugovoriti sa stručnjakom zaštite na radu (poslove obavlja najmanje jedan stručnjak zaštite na radu I. stupnja)
  • Poslodavci koji zapošljavaju 50 do uključivo 249 radnika, obavljanje poslova zaštite na radu obvezni su ugovorom o radu ugovoriti sa stručnjakom zaštite na radu (poslove obavlja najmanje jedan stručnjak zaštite na radu II. stupnja / iznimno, ako kod poslodavca najmanje 80 posto radnika obavlja isključivo poslove s malim rizicima, poslove zaštite na radu može obavljati stručnjak zaštite na radu I. stupnja.)
  • Poslodavci koji zapošljavaju 250 ili više radnika, obavljanje poslova zaštite na radu, obvezni su ugovorom o radu ugovoriti s jednim ili više stručnjaka zaštite na radu u skladu s provedbenim propisom (kod poslodavca koji zapošljava od 250 do uključivo 499 radnika, poslove obavlja najmanje jedan stručnjak zaštite na radu II. stupnja i jedan stručnjak zaštite na radu I. stupnja, a do svakih slijedećih 500 radnika, još najmanje jedan stručnjak zaštite na radu II. stupnja / iznimno, ako kod poslodavca najmanje 80 posto radnika obavlja isključivo poslove s malim rizicima, poslove zaštite na radu obavljaju najmanje jedan stručnjaka zaštite na radu II. stupnja, a na svakih sljedećih 500 radnika, još najmanje po jedan stručnjak zaštite na radu I. stupnja.).

Poslodavac može ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom u slučaju kada zbog objektivnih i opravdanih razloga ne može te poslove obavljati sam, odnosno ugovoriti ih na neki od ranije navedenih načina.

Objektivnim i opravdanim razlogom za ugovaranje obavljanja poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom, smatra se jedan od sljedećih razloga:

  1. započinjanje obavljana djelatnosti, u trajanju najviše tri mjeseca od dana kad je za poslodavca nastupila obveza primjene propisa zaštite na radu
  2. nepredvidivi razlozi (smrt, otkaz i sl.) zbog kojih poslodavac privremeno ostane bez stručnjaka zaštite na radu, u trajanju najviše tri mjeseca od dana kad su nastupili ti razlozi
  3. ako poslodavac koji zapošljava do uključivo 249 radnika među radnicima zaposlenim na neodređeno vrijeme nema radnika s potrebnom stručnom spremom za polaganje stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu
  4. ako poslodavac dodatno zapošljava radnike, sezonski ili privremeno ili koristi ustupljene radnike za privremeno obavljanje poslova, što povećava zahtjeve za obavljanje poslova zaštite na radu u skladu s ovim propisom, pri čemu takvo zapošljavanje ne traje duže od šest mjeseci neprekidno, a prekid kraći od dva mjeseca se ne smatra prekidom navedenog razdoblja
  5. kada poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika ne može organizirati obavljanje poslova zaštite na radu jer kod poslodavca nema radnika koji ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova.


Obveza izrade procjene rizika na radu




Poslodavci su na temelju čl. 18. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", br. 071/2014, 118/2014 i 154/2014) obvezni procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika (i osoba na radu) tj. imati procjenu rizika koja mora odgovarati postojećim rizicima prilikom obavljanja poslova, a koja će biti dostupna radnicima na mjestu rada.

Procjena rizika je temeljni dokument iz područja zaštite na radu i zahtijeva temeljitost, kompetentnost i iskustvo osoba koje sudjeluju u izradi. Pritom valja imati na umu:

  • procjena rizika mora biti izrađena u pisanom ili elektroničkom obliku
  • procjena mora odgovarati postojećim rizicima na radu i u vezi s radom
  • procjena rizika mora biti dostupna radniku na mjestu rada
  • radnici i njihovi predstavnici svakako moraju biti uključeni u postupak njene izrade.

Napomena: propusti učinjeni u postupku izrade procjene rizika (npr. propust uočiti vjerojatnost nastanka opasnog ili štetnog događaja na radu ili u vezi s radom, pogrešna procjena štetnosti događaja, podcjenjivanje njegove štetne posljedice i sl.) ne oslobađaju poslodavca odgovornosti u vezi sa zaštitom na radu (čl. 18., st. 4. Zakona o zaštiti na radu).


Obveza osposobljavanja radnika za rad na siguran način

 


Neovisno o broju zaposlenih i djelatnosti koju obavljaju, poslodavci su obvezni provoditi osposobljavanje radnika za rad na siguran način (čl. 27. Zakona o zaštiti na radu), a radniku koji prethodno nije osposobljen, poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova (čl. 28. Zakona o zaštiti na radu).


Osposobljavanja se provode na temelju prethodno izrađenih; procjene rizika i programa osposobljavanja, a u sljedećim slučajevima:

  • prije početka rada
  • kod promjena u radnom postupku
  • kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene
  • kod uvođenja nove tehnologije
  • kod upućivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto rada
  • kod utvrđenog oštećenja zdravlja uzrokovanog opasnostima, štetnostima i naporima.

Pritom valja imati na umu:

  • osposobljavanje radnika se provodi prema programu osposobljavanja koji se mora temeljiti na prethodno izrađenoj procjeni rizika, mora obuhvatiti sve opasnosti, štetnosti i napore utvrđene procjenom rizika te načine njihova otklanjanja
  • osposobljavanje radnika se sastoji od teorijskog dijela osposobljavanja (provodi se za sve radnike  ovisno o poslovima koje će obavljati) i praktičnog dijela osposobljavanja na mjestu rada (osim za poslove s malim rizicima za koje je dovoljno provesti samo teorijsko osposobljavanje)
  • poslodavci mogu, ukoliko imaju zaposlenog stručnjaka zaštite na radu, sami provoditi osposobljavanje radnika ili ga mogu povjeriti subjektima ovlaštenim za takve poslove
  • osposobljavanje radnika je potrebno provoditi tijekom radnog vremena, isključivo o trošku poslodavca.

Napomena: osposobljavanja se provode u skladu s Pravilnikom o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita ("Narodne novine", br. 112/2014). Pritom je izrazito važno da osoba koja provodi osposobljavanje, radnika obavijesti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na njegovu sigurnost i zdravlje (o organizaciji rada, rizicima i načinu izvođenja radnih postupaka i sl.), da radniku objasni i da radnika osposobi za praktičnu primjenu mjera zaštite na radu koje je dužan primjenjivati tijekom rada, u skladu s procjenom rizika. Jedino će se na takav način, ispuniti svrha samog osposobljavanja ali i izbjeći odgovornost poslodavca za slučaj nastanka štetnih događaja. Radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način poslodavac je obvezan osigurati rad pod neposrednim nadzorom (radnika osposobljenog za rad na siguran način), ali ne dulje od 60 dana (mogućnost poslodavcu, sukladno odredbama čl. 28. Zakona o zaštiti na radu). U pravilu, riječ je razdoblju u kojem bi se svakako trebalo obaviti osposobljavanje za rad na siguran način tj. osposobljavanje osobe za samostalno obavljanje poslova na siguran način. Imajte na umu da ćete kod primjerice inspekcijskog nadzora biti u obvezi dokazati i da rad pod nadzorom nije trajao duže od 60 dana, pa je važno datum odluke o raspoređivanju na rad pod neposrednim nadzorom, uskladiti sa stvarnim datumom početka obavljanja poslova tj. Ugovorom na temelju kojeg se obavljaju poslovi za poslodavca. 


Obveza izrade Plana evakuacije i spašavanja

Poslodavci su obvezni izraditi plan evakuacije i spašavanja za slučaj iznenadnog događaja te s istim upoznati sve radnike (čl. 55. Zakona o zaštiti na radu).

Kvalitetan plan evakuacije i spašavanja zahtijeva izradu tekstualnog i grafičkog dijela, u kojima je potrebno navesti bitne elemente za slučaj iznenadnog događaja. Tako izrađen plan evakuacije i spašavanja, omogućit će organizirano napuštanje mjesta rada tj. prostorija i prostora koji se koriste za rad te pružanje pomoći osobama koje se ne mogu same evakuirati, sve s ciljem otklanjanja ili smanjenja rizika nastalih iznenadnim događajem.

Napomena: tekstualni dio plana evakuacije i spašavanja se izrađuje u obliku dokumenta, dok je grafički dio potrebno vidljivo istaknuti u prostorima iz kojih se izvodi evakuacija tj. u svakoj evakuacijskoj zoni na lako uočljivim mjestima (izrada i postavljanje grafičkog dijela plana evakuacije se naravno odnosi na poslodavce koji koriste objekt/e tj. prostorije i/ili prostore namijenjene za rad).


Obveza osposobljavanja osoba odgovornih za provođenje evakuacije i spašavanja

Poslodavci su na temelju čl. 55. Zakona o zaštiti na radu obvezni odrediti i osposobiti dovoljan broj radnika koji će provoditi mjere u slučaju nastanka iznenadnih događaja tj. neposrednih i značajnih rizika za život i zdravlje.

Poslodavac je obvezan osposobiti radnike da u slučaju nastanka neposrednih i značajnih rizika za život i zdravlje, a o tome ne mogu obavijestiti odgovornu osobu, mogu samostalno poduzeti mjere i provesti postupke u skladu sa svojim znanjem i raspoloživim tehničkim sredstvima, kako bi rizike otklonili ili smanjili.

Napomena: ovisno o djelatnosti tj. prirodi tehnološkog procesa kod poslodavca, kao i o podjeli prostora namijenjenog za rad na logične evakuacijske cjeline (evakuacijske zone), proizaći će potreban broj osoba koje treba odrediti i osposobiti za provođenje evakuacije i spašavanja kod poslodavca. Kako se evakuacija i spašavanje provode u posebnim uvjetima (kada su ljudi u pravilu u stanju šoka), bilo bi značajno odrediti osobe koje imaju odgovarajući autoritet potreban za rukovođenje.


Obveza provođenja praktične vježbe evakuacije i spašavanja

Poslodavci su pri provođenju mjera zaštite od požara i spašavanja radnika, obvezni organizirati provođenje praktične vježbe evakuacije i spašavanja, najmanje jednom u dvije godine (čl. 55. Zakona o zaštiti na radu).

Napomena: cilj je praktične vježbe uvježbati radnike za pravilno kretanje i izvođenje postupaka kod provođenja evakuacije i spašavanja iz ugroženih objekata/prostora te razbijanje straha od rizika koji mogu nastupiti prilikom kretanja u zadimljenim i/ili slabo vidljivim prostorima za slučaj iznenadnog događaja.


Osnivanje Odbora za zaštitu na radu

Poslodavci koji zapošljavaju 50 ili više radnika obvezni su osnovati odbor za zaštitu na radu kao svoje savjetodavno tijelo za unapređivanje zaštite na radu (čl. 34. Zakona o zaštiti na radu). Odbor čine:

  • poslodavac ili njegov ovlaštenik
  • stručnjak zaštite na radu koji obavlja poslove zaštite na radu kod poslodavca
  • povjerenik radnika za zaštitu na radu (ili njihov koordinator, ukoliko je kod poslodavca izabrano više povjerenika) te
  • odabrani dr. specijalist medicine rada (izabran u skladu s posebnim propisom).

Sa svrhom stalnog unapređivanja zaštite na radu, odbor planira i nadzire:

  • primjenu pravila zaštite na radu kod poslodavca
  • organizaciju obavljanja poslova zaštite na radu
  • obavješćivanje i osposobljavanje u vezi sa zaštitom na radu
  • prevenciju rizika na radu i u vezi s radom te njezine učinke na zdravlje i sigurnost radnika.

Napomena: poslodavac o osnivanju odbora tj. imenovanju članova, donosi pisanu odluku. Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca, o čemu se vodi zapisnik. U slučaju smrtne, teške ozljede na mjestu rada, utvrđenog slučaja profesionalne bolesti ili nalaza nadležnog inspektora kojim je utvrđen nedostatak u provedbi zaštite na radu, poslodavac je obvezan sazvati sjednicu u roku od dva radna dana od nastanka (ozljede ili profesionalne bolesti).


Obveza ugovaranja usluga medicine rada


Poslodavci su sukladno odredbama čl. 80. Zakona o zaštiti na radu, obvezni osigurati radnicima usluge medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima, štetnostima i naporima tijekom rada, s ciljem očuvanja zdravlja radnika.

Poslodavac ugovara usluge medicine rada sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi, u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.

Napomena: postupak izbora doktora specijalista medicine rada, reguliran je Pravilnikom o načinu i postupku izbora doktora specijaliste medicine rada („Narodne novine“ br. 012/2014 i 149/2014). Izbor doktora specijaliste medicine rada obavljaju poslodavci za svoje radnike, odnosno osobe koje samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sami za sebe, u pravilu prema mjestu rada radnika (za razdoblje od najmanje godinu dana).Nakon proteka razdoblja od godine dana, ranije izabrani doktor se može promijeniti. Iznimno, poslodavac ima pravo izbora drugog nadležnog specijalista medicine rada i prije isteka roka od godinu dana u slučajevima navedenima u Pravilniku.

Prilikom izbora doktora specijaliste medicine rada, poslodavac se može opredijeliti samo za jednog doktora, osim kada ima ili osnuje poslovnu jedinicu izvan svog sjedišta, u kojem slučaju može odabrati nadležnog doktora specijalistu medicine rada prema mjestu te poslovne jedinice.

Izbor nadležnog doktora specijalista medicine rada poslodavac obavlja popunjavanjem tiskanice "Izbor doktora specijalista medicine rada" u četiri primjerka. Tiskanica se dostavlja na ovjeru regionalnom uredu odnosno područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, nadležnima prema sjedištu poslodavca (ili adresi poslovne jedinice izvan svog sjedišta (u tom će smislu, poslodavac sa sjedištem u Zagrebu dostaviti popunjenu tiskanicu Regionalnom uredu Zagreb, a poslodavac sa sjedištem u Karlovcu - Područnoj službi Karlovac ili poslodavac sa sjedištem u Zagrebu, koji ima poslovnicu i izabranog doktora specijalistu medicine rada u Dubrovniku, tiskanicu dostavlja Područnoj službi Dubrovnik). Poveznica na "Postupak izbora doktora specijalista medicine rada".


Obveza osposobljavanja dovoljnog broja radnika za pružanje prve pomoći (na radu)

 


Poslodavci su u skladu s odredbama čl. 56 Zakona o zaštiti na radu, obvezni organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima i drugim osobama do pružanja hitne medicinske pomoći ili do prijema u zdravstvenu ustanovu

 

U tom smislu ste obvezni osigurati nazočnost radnika osposobljenog za  pružanje prve pomoći, i to:

  • u radnim prostorijama gdje istodobno radi dvoje do 20 radnika - najmanje jednog radnika
  • do svakih sljedećih 50 radnika - još po jednog radnika.

Također, poslodavac je obvezan osigurati sredstva i opremu (ormarić za pružanje prve pomoći s propisanim sadržajem; HRN 1112:2001) za pružanje prve pomoći koji uvijek moraju biti dostupni, označeni izaštićeni od neovlaštenog korištenja (čl. 56. Zakona o zaštiti na radu).

Napomena: radnici određeni za pružanje prve pomoći, od poslodavca moraju u pisanom obliku dobiti obavijest da su određeni za pružanje prve pomoći. Osposobljavanje radnika za pružanje prve pomoći provode Hrvatski crveni križ i/ili dr. specijalisti medicine rada, ovlašteni od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.


Obveza ispitivanja električnih instalacija

Poslodavci su na temelju čl. 42. Zakona o zaštiti na radu, a u skladu s njegovim provedbenim propisima, pravilima zaštite na radu i posebnim propisima, obvezni obavljati ispitivanja sredstava rada koja se koriste, radi utvrđivanja jesu li na njima primijenjena pravila zaštite na radu i jesu li zbog nastalih promjena tijekom njihove uporabe ugroženi sigurnost i zdravlje radnika.

Tako su električne instalacije u građevinama namijenjenima za rad, poslodavci obvezni ispitivati (uz ostale uvjete) najmanje jednom u 4 godine, te posjedovati zapisnik kao dokaz o ispitivanju i ispravnosti.

Napomena: s obzirom da u objektu/ima koji/e koristite za rad zasigurno postoje električne instalacije, ispitivanje smo navedenih instalacija izdvojili kao primjer koji spada u temeljne obveze poslodavca. Potrebno je napomenuti da su poslodavci obvezni obavljati ispitivanja i svih ostalih instalacija, ovisno o opremljenosti prostora koji se koriste za rad (sigurnosne/protupanične rasvjete, tipkala za isključenje električne energije u slučaju hitnosti i dr.). 


Obveza ispitivanja čimbenika u radnom okolišu

Poslodavci su na mjestima rada, ovisno o prirodi posla, dužni osigurati povoljne uvjete u radnom okolišu. U tom je smislu potrebno obavljati ispitivanja čimbenika u radnom okolišu (mikroklime, buke, osvijetljenosti, kemijskih i bioloških čimbenika), u sljedećim slučajevima:

  • kada radni postupak utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka
  • kada je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću razinu osvijetljenosti (gotovo za sve poslove)
  • kada u radnom postupku nastaju buka ili vibracije
  • kada u radnom postupku nastaju plinovi, pare, prašine ili aerosoli
  • kada je moguća prisutnost bioloških štetnosti (agensa) korištenih pri radu izvan primarne fizičke izolacije.

Ispitivanja se obavljaju najmanje jednom u 3 godine, s ciljem utvrđivanja jesu li izmjerene vrijednosti unutar propisanih granica.

Napomena: prvim se ispitivanjima općenito utvrđuju uvjeti na mjestima rada, ovisno o zahtjevima u tom smislu. Što se tiče ostalih rokova ispitivanja, ista se obavljaju odmah; nakon što su nastali uvjeti, odnosno promjene zbog kojih je ispitivanje obvezno, potom na temelju rješenja inspektora rada ili periodički u rokovima koji ne mogu biti duži od tri godine, ako posebnim propisom nije drukčije određeno.


Obveza ispitivanja radne opreme

Poslodavci su na temelju čl. 42. Zakona o zaštiti na radu, obvezni obavljati preglede odnosno ispitivanja sredstava rada u uporabi, samim time i radne opreme. Pregledi i ispitivanja se odnose na radnu opremu koju čine:

  • strojevi i uređaji
  • postrojenja
  • sredstva za prijenos i prijevoz tereta.

Poslodavac koji je korisnik radne opreme, dužan je na propisani način osigurati preglede i ispitivanja, u sljedećim slučajevima:

  • prije početka korištenja na novom mjestu rada, ako je radna oprema premještena s jednog mjesta na drugo pa je zbog toga rastavljena i ponovno sastavljena
  • u slučaju iznimnih okolnosti koje ugrožavaju sigurnost djelovanja radne opreme (promjena načina rada, oštećenja radne opreme, nedostaci na radnoj opremi, ozljede radnika na radnoj opremi i sl.)
  • na temelju rješenja inspektora rada
  • u rokovima koje je u uputama za uporabu i održavanje odredio proizvođač radne opreme ili u roku koji je utvrđen posebnim propisom periodički, najmanje jednom u 3 godine.

Napomena: propis koji definira obveze, rokove i dr. vezano uz obavljanje pregleda i ispitivanja radne opreme je Pravilnik o pregledu i ispitivanju radne opreme ("Narodne novine", br. 2016/2016). Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika, prestao je važiti Pravilnik o listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (»Narodne novine«, br. 047/2002) kao i  Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima ("Narodne novine", br. 114/2002, 131/2002 i 126/2003).


Sigurnosni znakovi, pisane obavijesti i upute

Poslodavci su obvezni na mjestima rada i sredstvima rada trajno postaviti sigurnosne znakove na vidljivom mjestu (čl. 53. Zakona o zaštiti na radu).

Ako sigurnosni znakovi nisu dovoljni za djelotvorno  obavješćivanje radnika, potrebno je postaviti pisane obavijesti i upute o uvjetima i načinu korištenja; sredstava rada, opasnih kemikalija, bioloških štetnosti te izvora fizikalnih i drugih štetnosti na radu (čl. 53. Zakona o zaštiti na radu).

Napomena: najjednostavnije rečeno, kao poslodavac ste dužni označiti prostor koji koristite za rad! Najčešće je u prostor namijenjen za rad potrebno postaviti ploču/e sa znakovima za uzbunjivanje, oznake za evakuaciju (koje prikazuju smjerove za evakuaciju, pozicije stepeništa, izlaz u otvoreni prostor i sl.) i dr. oznake (znakove zabrane, znakove upozorenja, znakove obavijesti itd.). Ovisno o namjeni i izvedenosti prostora, prirodi tehnološkog procesa koji se odvija na mjestima rada te drugim specifičnostima, proizaći će moguće i potreba za postavljanjem pisanih obavijesti i uputa vezanih uz sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.


Trajne obveze svih poslodavaca, uz ranije navedeno:

Obveza obavješćivanja i savjetovanja

 

Poslodavci su obvezni obavješćivati radnike i njihove predstavnike te se s njima savjetovati o pitanjima zaštite na radu (čl. 31. Zakona o zaštiti na radu). Navedene obveze uključuju:

  • pisanim uputama osigurati provedbu radnih postupaka u skladu s pravilima zaštite na radu
  • pisanim uputama osigurati informiranje o svim rizicima koji bi mogli utjecati na sigurnost i zdravlje radnika
  • osigurati da pristup mjestima rada na kojima se obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada imaju samo radnici koji su dobili pisane upute za sigurno obavljanje poslova i osobnu zaštitnu opremu (čija obvezna uporaba proizlazi iz procjene rizika)
  • dokumentaciju iz područja zaštite na radu učiniti dostupnom stručnjaku zaštite na radu, ovlašteniku poslodavca i povjereniku radnika za zaštitu na radu
  • najmanje svakih tri mjeseca pisanim putem izvještavati povjerenike radnika za zaštitu na radu o stanju zaštite na radu i planiranim aktivnostima u sljedećem izvještajnom razdoblju
  • povjerenika radnika za zaštitu na radu odmah izvještavati i o nastanku neželjenih događaja (ozljeda i sl.), te ga u takvim slučajevima pozivati na očevid na mjestima rada.

Napomena: ne trebaju vas buniti navedene obveze ukoliko iste nisu dijelom ili u potpunosti primjenjive na „vašu situaciju“ tj. vaš posao. Primjerice, poslodavac koji zapošljava troje radnika a bavi se isključivo uredskim poslovima, zasigurno neće biti obvezan „osigurati da pristup mjestima rada na kojima se obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada imaju samo radnici koji su dobili pisane upute za sigurno obavljanje poslova i osobnu zaštitnu opremu“ (ne postoje takvi poslovi pa nije primjenjivo). Isto tako, uredski poslovi obično neće zahtijevati posebne pisane upute o procedurama o provedbi  radnih postupaka u skladu s pravilima zaštite na radu, već će biti dovoljno osigurati kvalitetnu pisanu uputu za siguran rad prilikom korištenja računala (ista uputa će osigurati informiranje radnika o rizicima koji se mogu javiti kod obavljanja poslova (tj. rada s računalom) kao i o mjerama koje valja primjenjivati kako bi se takvi rizici otklonili ili smanjili na najmanju moguću mjeru.


Evidencije, isprave i obavijesti

Poslodavci su obvezni voditi evidencije, čuvati isprave te davati obavijesti i podatke u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i drugim propisima o zaštiti na radu (čl. 61. Zakona o zaštiti na radu).

Poslodavac je obvezan voditi evidencije o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i nezgodama na radu.

Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o smrtnoj i teškoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad, a obavijest je poslodavac je obvezan dostaviti odmah po nastanku ozljede (čl. 65. Zakona o zaštiti na radu).

Napomena: uz obvezu vođenja evidencija i čuvanja isprava u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i dr. propisima, dužni omogućiti tijelu nadležnom za inspekcijski nadzor dati tražene podatke tj. omogućiti obavljanje inspekcijskog nadzora.

Posebno je važno ne zaboraviti obvezu obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o smrtnoj i teškoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem obavljate rad, i to odmah po nastanku(!) takvog događaja tj. ozljede.

Kao poslodavac ste odgovorni u svim dijelovima organizacije rada, samim time ste dužni biti informirani o nastanku štetnih događaja,  pa se neće prihvatiti to da niste na vrijeme saznali da se primjerice teška ozljeda dogodila i/ili sl.


Zaštita nepušača





Poslodavac je u skladu s odredbama čl. 57. Zakona o zaštiti na radu, obvezan provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima. U tom je smislu zabranjeno pušenje na mjestu/ima rada!

Napomena: poslodavac pisanim putem donosi odluku tj. propisuje zabranu pušenja na mjestu/ima rada. To može propisati Pravilnikom ili pisano donijeti odluku o zabrani pušenja.

Potrebno je spomenuti da poslodavac ima i mogućnost pisanim putem dozvoliti pušenje u posebnoj prostoriji, odnosno prostoru ali je u takvoj prostoriji ili prostoru obvezan postaviti znak dozvoljenog pušenja (čl. 57. Zakona o zaštiti na radu).


Zabrana uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti

 

 


Radnik u vrijeme rada ne smije biti pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti niti ih smije unositi na mjesto rada (čl. 58. Zakona o zaštiti na radu).

Poslodavac je obvezan provoditi zabranu zlouporabe alkoholnih pića i sredstava ovisnosti na mjestu rada prikladnim mjerama, a osobito:

  • obavješćivati radnika o štetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu sposobnost
  • surađivati s njegovim ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu, specijalistom medicine rada i povjerenikom radnika za zaštitu na radu, pri provođenju mjera sprječavanja zlouporabe sredstava ovisnosti
  • sprječavati konzumaciju alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i provoditi zabranu njihovog unošenja u radne prostorije i prostore
  • provoditi programe prevencije ovisnosti na mjestu rada, u skladu s utvrđenim potrebama
  • pisano utvrditi postupak provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (provođenje postupka uz pristanak radnika, način provjere, vrsta testa ili aparata, način bilježenja i potvrđivanja rezultata, postupanje u slučaju odbijanja radnika da pristupi provjeri) i učinkovito provoditi utvrđeni postupak
    (čl. 58. st. 2.)

Napomena: smatrat će se da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka, odnosno u krvi ima višu koncentraciju alkohola od koncentracije dozvoljene procjenom rizika za poslove koje taj radnik obavlja (čl. 58. st. 3.).

Zabranu uzimanja alkohola i dugih sredstava ovisnosti, poslodavac također uređuje/propisuje pisanim putem.


Postavljanje dovoljnog broja vatrogasnih aparata

Poslodavci su u skladu s propisima koji uređuju zaštitu od požara obvezni osigurati i potrebnu opremu za zaštitu od požara (čl. 55. Zakona o zaštiti na radu), samim time i dovoljan broj vatrogasnih aparata.

Vatrogasni aparati se postavljaju:

  • neovisno o ugrađenim stabilnim sustavima za gašenje požara u prostoru
  • na uočljivim i lako dostupnim mjestima (ukoliko se prijenosni aparati postavljaju na zid, ručka za nošenje ne smije biti na visini višoj od 1,5 metara od tla)
  • u blizini mogućeg izbijanja požara.

Mjesto/a postavljanja vatrogasnog/ih aparata u prostorijama i prostorima čija je površina veća od 50m², označava se naljepnicom tj. oznakom sukladno važećoj hrvatskoj normi HRN ISO 6309.

Vlasnik odnosno korisnik vatrogasnih aparata dužan je voditi evidenciju o njihovom redovnom pregledu.

Napomena: izbor vatrogasnih aparata se obavlja prema Pravilniku o vatrogasnim aparatima ("Narodne novine" br. 101/2011 i 074/2013), a potreban broj aparata odnosno jedinica gašenja (JG) će ovisiti o požarnoj opasnosti i površini požarnog sektora. U nastavku poveznica na "Kalkulator za izračun potrebnog broja vatrogasnih aparata".


Obveze poslodavaca kod kojih netko od radnika obavlja poslove s posebnim uvjetima rada:

Upućivanje radnika na obavljanje zdravstvenih/liječničkih pregleda

Poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom za te poslove (čl. 36. Zakona o zaštiti na radu).

Radnik koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, mora ispunjavati i posebne (propisane) uvjete koji se odnose na:

  • dob (većina poslova zahtjeva određenu dob, najčešće radnik mora biti stariji od 18 godina)
  • stručnu sposobnost (određeni poslovi zahtijevaju stručnu spremu odgovarajućeg stupnja obrazovanja ili posebnu stručnu osposobljenost)
  • zdravstveno stanje (svi poslovi zahtijevaju provjeru zdravstvenog stanja kroz obavljanje liječničkih pregleda a rokovi za ponovno obavljanje liječničkog pregleda ovise o vrsti posla)
  • psihičku sposobnost (određeni poslovi zahtijevaju i provjeru psihičke sposobnosti kroz obavljanje liječničkih pregleda).

Napomena: Poseban propis koji definira poslove s posebnim uvjetima rada, kao i posebne uvjete koje radnik mora ispunjavati da bi mogao obavljati takve poslove je Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada ("Narodne novine", br. 005/1984). Točke navedene u članku 3. Pravilnika, označavaju pojedini posao koji je definiran kao posao s posebnim uvjetima rada (primjerice, u članku 3., točka 1. označava "poslove rukovanja i upravljanja strojevima i uređajima na mehanizirani pogon na kojima se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti“ (npr. "rukovanje motornom pilom"), točka 2. označava poslove „upravljanja i rukovanja samohodnim strojevima na mehanizirani pogon“ (npr. "rukovanje viličarom") itd. Svi poslovi s posebnim uvjetima rada zahtijevaju provjeru zdravstvenog stanja kroz obavljanje liječničkih pregleda. Pregledi mogu biti prethodni, periodični, kontrolni i izvanredni. U nastavku poveznica na Uputa: Povrat troškova prethodnih pregleda poslodavcu i Tiskanica RA-1.

 
 
 
  Povratak na - Zaštita na radu