Zaštita na radu | Zakon, obveze, kazne

Zakon o zaštiti na radu

Zaštita na radu je u Republici Hrvatskoj ustavna kategorija. Uređuju je Zakon o zaštiti na radu („Narodne novine“, br. 071/2014, 118/2014, 094/2018 i 096/2018) te podzakonski propisi doneseni na temelju tog Zakona.

Ozljede na radu u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se tijekom jedne godine na radu ozlijedi vjerojatno prosječno više od 20 tisuća radnika.

Iako je službeni broj nešto manji, broju prijavljenih ozljeda valja dodati i ozljede koje su se zasigurno dogodile ali ih poslodavci iz nekog razloga nisu prijavili Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO-u) popunjavanjem i dostavljanjem tiskanice OR – Prijava o ozljedi na radu.

Broj smrtnih ozljeda po godinama u Hrvatskoj

Od ozljeda na radu u našoj zemlji godišnje smrtno strada više desetaka osoba.

U nastavku je navedena statistika iz koje je jasno vidljiv trend povećanja broja ozljeda sa smrtnim ishodom u posljednjih nekoliko godina:

2017. = 15
2018. = 29
2019. = 43
2020. = 45

Djelatnosti s najvećim brojem ozljeda su prerađivačka industrija, graditeljstvo, šumarstvo, poljoprivreda, brodogradnja te distribucija električne energije.

Što je zaštita na radu?

Zaštita na radu je multidisciplinarna kategorija koja predstavlja cijeli sustav pravila, mjera i aktivnosti čijom se kvalitetnom primjenom ostvaruju i unaprjeđuju sigurni uvjeti na mjestima rada te zaštita zdravlja na radu.

Što kaže zakon o zaštiti na radu po pitanju odgovornosti za zaštitu na radu?

Poslodavac je odgovoran za organizaciju i provođenje zaštite na radu.

Postoje li možda neke djelatnosti u kojima zaštita na radu nije potrebna?

Ne postoje. Svi su poslodavci u Republici Hrvatskoj na temelju Zakona o zaštititi na radu obvezni organizirati i provoditi zaštitu na radu.

Koji je cilj zaštite na radu?

Cilj zaštite na radu je sprječavanje rizika koji se mogu javljati pri obavljanju poslova te ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom, kao i ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta za vrijeme rada ili u vezi s radom.

Kako se zaštita na radu ostvaruje?

Zaštita na radu kao sustavno i organizirano djelovanje koje čini sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog postupka ostvaruje se primjenom:

• osnovnih
• posebnih i
• priznatih pravila zaštite na radu, u skladu s općim načelima prevencije.

Ovisno o broju osoba koje zapošljava i djelatnosti koju obavlja poslodavac ima mogućnost organizirati i provoditi zaštitu na radu na nekoliko načina. U tom smislu poslodavac može zaposliti stručnjaka za zaštitu na radu ili može angažirati ovlašteni subjekt za obavljanje navedenih poslova. Uz to, ako zadovoljava propisane uvjete, poslodavac i sam može obavljati dio poslova zaštite na radu.

Nekoliko važnih pojmova i definicija iz Zakona o zaštiti na radu

Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju radnik odnosno osoba na radu obavlja poslove.

Radnik je fizička osoba koja za vrijeme trajanja radnog odnosa obavlja poslove za poslodavca.

Osoba na radu je fizička osoba koja nije u radnom odnosu kod tog poslodavca, ali za  njega obavlja određene aktivnosti, odnosno poslove (osoba na stručnom osposobljavanju za rad; osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi; osoba koja radi na određenim poslovima u skladu s posebnim propisom; redoviti student i redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu u skladu s posebnim propisom; osoba koja radi kao volonter, naučnik, student i učenik na praksi, osoba koja radi u vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere i slično).

Mjesto rada je svako mjesto na kojemu radnici i osobe na radu moraju biti, ili na koje moraju ići, ili kojemu imaju pristup tijekom rada zbog poslova koje obavljaju za poslodavca, kao i svaki prostor, odnosno prostorija koju poslodavac koristi za obavljanje poslova i koja je pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom.

Izdvojeno mjesto rada je mjesto rada u kojemu radnik ugovoreni posao obavlja kod kuće ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.

Sredstva rada su građevine namijenjene za rad s pripadajućim instalacijama, uređajima i opremom, prometna sredstva i radna oprema.

Radna oprema su strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta, alati te skele i druga sredstva za povremeni rad na visini.

Ovlaštenik je radnik kojemu je poslodavac, neovisno o drugim ugovorenim poslovima, dao ovlaštenja za provedbu zaštite na radu.

Povjerenik radnika za zaštitu na radu je radnik koji je u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu izabran da zastupa interese radnika na području zaštite na radu.

Stručnjak zaštite na radu je radnik kojeg je poslodavac odredio za obavljanje poslova zaštite na radu i koji ispunjava propisane uvjete za obavljanje tih poslova.

Ovlaštena osoba je pravna ili fizička osoba koju je ministarstvo nadležno za rad ovlastilo za obavljanje poslova zaštite na radu.

Poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi pri čijem obavljanju radnik koji radi na takvim poslovima, mora osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, ispunjavati i propisane posebne uvjete koji se odnose na dob, stručnu osposobljenost, zdravstveno stanje, odnosno psihičku sposobnost.

Ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno drugi prostor koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad.

Profesionalna bolest je bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja.

Rizik je umnožak vjerojatnosti nastanka opasnog ili štetnog događaja i štetnosti toga događaja, odnosno njegove posljedice.

Opasnosti su svi uvjeti na radu i u vezi s radom, koji mogu ugroziti sigurnost i zdravlje radnika.

Štetnosti su kemijske, biološke i fizikalne štetnosti, koje mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika i drugih osoba koje su im izložene.

Napori su statodinamički, psihofiziološki napori, napori vida i napori govora, koji mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika koji su im izloženi.

Stres na radu su zdravstvene i psihičke promjene koje su posljedica akumulirajućeg utjecaja stresora na radu kroz dulje vrijeme, a očituju se kao fiziološke, emocionalne i kognitivne reakcije te kao promjene ponašanja radnika.

Obveze poslodavca koje propisuje Zakon o zaštiti na radu

Osnovne obveze u zaštiti na radu

Obveze u provođenju zaštite na radu dijelom se mogu razlikovati, ovisno o djelatnosti koja se obavlja kod poslodavca te broju zaposlenih osoba.

Osnovne obveze pritom podrazumijevaju:

• utvrditi način način obavljanja poslova zaštite na radu te način organizacije sustava zaštite na radu (podrazumijeva određivanje ovlaštenika za zaštitu na radu, organizaciju izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu, ugovaranje usluga stručnjaka zaštite na radu, osnivanje odbora za zaštitu na radu i dr.)
• izraditi procjenu rizika
• provoditi propisana osposobljavanja radnika (za rad na siguran način, ovlaštenika poslodavca, povjerenika radnika i dr. osposobljavanja)
• izraditi plan evakuacije i spašavanja (tekstulani i grafički dio)
• provoditi praktične vježbe evakuacije i spašavanja
• ugovoriti usluge medicine rada
• provesti osposobljavanje dovoljnog broja radnika za pružanje prve pomoći
• provoditi propisana ispitivanja električnih i dr. instalacija (ovisno o opremljenosti građevina/prostora koji se koriste za rad) / obveza poslodavcima korisnicima prostorija i/ili prostora namijenjenih za rad
• provoditi ispitivanja čimbenika u radnom okolišu (mikroklime, buke, osvijetljenosti, kemijskih čimbenika, bioloških čimbenika) / obveza poslodavcima kod kojih se obavljaju poslovi tj. radni postupci pri kojima je potrebno osigurati primjerene uvjete u radnom okolišu ili kada radni postupak utječe na neki od spomenutih parametara
• provoditi propisana ispitivanja radne opreme / obveza poslodavcima kod kojih se koristi radna oprema
• postaviti upute za sigurno obavljanje poslova
• osigurati ormarić za prvu pomoć (s propisanim sadržajem)
• osigurati dovoljan broj vatrogasnih aparata
• označiti prostor oznakama za evakuaciju i drugim oznakama (znakovima za uzbunjivanje, oznakama za evakuaciju i dr. oznakama) / obveza poslodavcima korisnicima/vlasnicima prostorija i/ili prostora namijenjenih za rad.

Nadalje, obveze poslodavca su:

• obavješćivati radnike i savjetovati se s radnicima
• voditi evidencije, isprave i davati obavijesti
• osigurati zaštitu nepušača
• osigurati zabranu uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti.

Dugotrajan rad s računalom

Dužnosti poslodavaca kod kojih se obavlja dugotrajan aktivan rad s računalom (4 ii više sati tijekom radnog dana):

• izraditi procjenu rizika u odnosu na dugotrajan rad s računalom
• urediti mjesta rada na kojima se koristi računalo u skladu s ergonomskim načelima
• upućivati radnike na obavljanje preventivnih pregleda vida (prethodnih i periodičnih).

Poslovi s posebnim uvjetima rada

Dužnosti poslodavaca kod kojih se obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada:

• upućivati radnike na obavljanje zdravstvenih/liječničkih pregleda (prethodnih i periodičnih, po potrebi kontrolnih i izvanrednih)
• provjeravati druge propisane posebne uvjete.

Prekršajne odredbe za propuste u zaštiti na radu – Zakon o zaštiti na radu

Inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o zaštiti na radu i donesenih provedbenih propisa (“pravilnika”) obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada, osim u dijelu koji se odnosi na rad zdravstvenih ustanova.

Tijekom inspekcijskog nadzora nadležni inspektor će poslodavcu usmenim rješenjem (dok se ne otklone utvrđeni nedostaci) zabraniti ili narediti određeno postupanje, pri čemu žalba protiv inspekcijskog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.

Nadalje, u smislu temeljnih obveza poslodavca na temelju Zakona o zaštiti na radu, propisane su novčane kazne u iznosu od 10.000,00 kuna poslodavcu pravnoj osobi u sljedećim slučajevima:

• ako ne organizira sastajanje odbora za zaštitu na radu najmanje jedanput u šest mjeseci i ako u slučaju smrtne ozljede ne sazove sjednicu odbora za zaštitu na radu u roku od dva radna dana od nastanka takve ozljede
• ako ne izradi plan evakuacije i spašavanja ili ne odredi radnike koji će provoditi mjere i osigurati pozivanje i omogućiti postupanje javnih službi nadležnih za zaštitu od požara i spašavanje, ili ne osposobi radnike na način da ih upozna s planom evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja, ili ne provodi praktične vježbe evakuacije i spašavanja najmanje jednom u dvije godine
• ako ne provodi zaštitu nepušača od djelovanja dima duhanskih i srodnih proizvoda , biljnih proizvoda za pušenje i para elektroničkih cigareta te ako ne spriječi pušenje na radnim sastancima ili na mjestu rada
• ako ne provodi zabranu zlouporabe alkoholnih pića i sredstava ovisnosti na mjestu rada prikladnim mjerama
• ako ne osigura povjereniku radnika za zaštitu na radu potrebno vrijeme i uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti.

Za prethodno navedene prekršaje će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kuna kazniti poslodavac fizička osoba te odgovorna osoba pravne osobe. U slučaju ponavljanja prekršaja počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.

Napomena: za konkretne prekršaje se može izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja poslodavcu pravnoj osobi u iznosu od 1.900,00 kuna te poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 1.500,00 kuna.

Isto tako, Zakonom o zaštiti na radu propisane su novčane kazne u iznosu od 30.000,00 kuna poslodavcu pravnoj osobi u sljedećim slučajevima:

• ako nema izrađenu procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, ili ako procjena rizika nije dostupna radniku na mjestu rada, ili ako u postupku izrade procjene rizika nisu sudjelovali radnici odnosno njihovi predstavnici
• ako poslove zaštite na radu ne obavlja u skladu s odredbama članka 20. Zakona o zaštiti na radu
• ako nije osigurao da pristup mjestima rada na kojim se obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada imaju samo radnici koji su dobili pisane upute za rad na siguran način i osobnu zaštitnu opremu
• ako odmah po nastanku smrtne ozljede i ozljede nastale u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad zbog koje je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržana na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici, ne obavijesti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor i
• ako troškovi provođenja zaštite na radu terete radnika.

Za prethodno navedene prekršaje će se novčanom kaznom u iznosu od 6.000,00 kuna kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe. U slučaju ponavljanja prekršaja počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.

Napomena: za konkretne prekršaje se može izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja poslodavcu pravnoj osobi u iznosu od 10.000,00 kuna te poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 1.900,00 kuna.

Zaključno, treba spomenuti propisanu novčanu kaznu u iznosu od 120.000,00 kuna za prekršaj pravnoj osobi ili poslodavcu pravnoj osobi ako ne izvrši izvršno rješenje nadležnog inspektora.

Za navedeni prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se ovlaštena fizička osoba ili poslodavac fizička osoba te odgovorna osoba pravne osobe.
U slučaju ponavljanja prekršaja počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.

Napomena: za navedeni prekršaj može se izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja ovlaštenoj pravnoj osobi ili poslodavcu pravnoj osobi u iznosu od 14.900,00 kuna, te ovlaštenoj fizičkoj osobi ili poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 1.900,00 kuna.