Je li osposobljavanje obvezno i na koga se odnosi?

Neovisno o broju zaposlenih i djelatnosti koju obavljaju, poslodavci su na temelju članka 27. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, br. 071/2014, 118/2014, 094/2018 i 096/2018) obvezni provoditi osposobljavanje radnika za rad na siguran način. Radniku koji prethodno nije osposobljen poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova (članak 28. Zakona).

U kojim slučajevima je potrebno provoditi osposobljavanja?

Osposobljavanje radnika se u pravilu provodi prije samog početka rada, ili kasnije, zbog nekih od propisanih razloga u nastavku:

  • kod promjena u radnom postupku
  • kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene
  • kod uvođenja nove tehnologije
  • kod upućivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto rada
  • kod utvrđenog oštećenja zdravlja uzrokovanog opasnostima, štetnostima i naporima.

Koja je svrha osposobljavanja radnika za rad na siguran način?

Svrha samog osposobljavanja je obavijestiti radnike o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na njegovu sigurnost i zdravlje (vezano za organizaciju rada, rizike, načine izvođenja radnih postupaka i dr.), radniku pojasniti i osposobiti ga za praktičnu primjenu mjera zaštite na radu koje je dužan primjenjivati tijekom rada, u skladu s procjenom rizika.  

Kako se osposobljavanje provodi i koliko traje?

Osposobljavanje za rad na siguran način, kao i osposobljavanja ovlaštenika poslodavca i povjerenika radnika za zaštitu na radu je potrebno obaviti u skladu s Pravilnikom o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita ("Narodne novine", br. 112/2014).

Trajanje osposobljavanja nije propisano, ali ga je potrebno provesti na način koji će osposobljavanom radniku potom omogućiti samostalno obavljanje poslova na siguran način.

 Pritom valja imati na umu:

  • osposobljavanje radnika provodi se na temelju prethodno izrađene procjene rizika i programa osposobljavanja 
  • osposobljavanje radnika se općenito sastoji od teorijskog dijela (koje se provodi za sve radnike, neovisno o poslovima koje će obavljati) i praktičnog dijela osposobljavanja koje se provodi na mjestu rada. Za poslove s malim rizicima je dovoljno provesti samo teorijsko osposobljavanje.
  • poslodavci mogu, ako imaju zaposlenog stručnjaka zaštite na radu, sami provoditi osposobljavanje radnika ili ga mogu povjeriti subjektima ovlaštenim za takve poslove (ovlaštenim društvima i sl.)
  • osposobljavanje radnika je potrebno provoditi tijekom radnog vremena, isključivo o trošku poslodavca
  • poslodavci mogu, ako imaju zaposlenog stručnjaka zaštite na radu, sami provoditi osposobljavanje radnika ili ga mogu povjeriti subjektima ovlaštenim za takve poslove (ovlaštenim društvima i sl.)
  • osposobljavanje radnika je potrebno provoditi tijekom radnog vremena, isključivo o trošku poslodavca.

Zašto je toliko važno imati izrađen program osposobljavanja?

Program osposobljavanja često biva zanemaren pa čak i izostavljen iz dokumentacije iz područja zaštite na radu. Međutim, važnost programa osposobljavanja kao dokumenta koji je sastavni dio (obvezne) dokumentacije u dijelu zaštite na radu nipošto ne treba umanjivati!

Kvalitetnim programom osposobljavanja poslodavac dokazuje da su njegovi radnici osposobljeni u skladu s prethodno izrađenom procjenom rizika te kako su kroz teme navedene u programu doista upoznati s objektivnim opasnostima, štetnostima i naporima koji se mogu javiti prilikom obavljanja poslova, kao i mjerama za njihovo otkanjanje (ili barem smanjivanje na prihvatljivu razinu).

Nadalje, program osposobljavanja, uz ostale potrebne elemante, sadrži i popis uputa za rad na siguran način koje je poslodavac dužan izraditi te ih osigurati na mjestima rada, kako bi iste bile dostupne radnicima prilikom obavljanja poslova na koje su raspoređeni.

Kako se program izrađuje i tko je zadužen za njegovu izradu?

Program se izrađuje za sve poslove koji se obavljaju za poslodavca, odnosno za sve poslove za koje se provodi osposobljavanje. U pravilu ga izrađuje Stručnjak zaštite na radu zadužen za provođenje osposobljavanja, iako to nije nužno.

Kvalitetan program osposobljavanja za rad na siguran način se mora temeljiti na prethodno izrađenoj kvalitetnoj procjeni rizika, a s tim u vezi je važno sljedeće:

  • program mora obuhvatiti sve opasnosti, štetnosti i napore utvrđene procjenom rizika, kao i načine njihova otklanjanja
  • program osposobljavanja mora sadržavati popis pisanih uputa za siguran rad za sve poslove koje radnik obavlja te upute proizvođača radne opreme i opasnih kemikalija, ukoliko se koriste tijekom rada.


Nastavno na sve navedeno, uzmimo za primjer izrađivanje programa za sigurno obavljanje poslova stomatologa u stomatološkoj ordinaciji.
Program bi svakako trebao obuhvatiti sve prethodno navedeno, a u tom smislu bi se trebao sastojati od tema iz:

  • općeg dijela; Uvod u zaštitu na radu
  • posebnog dijela; Sigurno obavljanje poslova u ordinacijama dentalne medicine te
  • specifičnog dijela (primjerice); Siguran rad s uređajem za centrifugiranje krvi.

Test za „polaganje zaštite na radu“ – kako se izrađuje i koliko pitanja sadrži?

Ispitne materijale kojima se obavlja provjerava znanja u teorijskom dijelu osposobljavanja za rad na siguran način je potrebno izraditi na način da pitanja/odgovori obuhvaćaju teme navedene u programu osposobljavanja za pojedinu vrstu posla odnosno za posao za koji se  vrši provjera znanja.

Broj pitanja nije propisan te može ovisiti o sastavnicama pojedinog programa, kao i o temama koje se kroz ispitna pitanja želi obuhvatiti.

Na koji način se dokazuje da je radnik osposobljen za rad na siguran način?

Po završenom procesu osposobljavanja, kao dokaz o osposobljenosti izdaje se dokument „obrazac ZOS“ – Zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način. Riječ je o unificiranom obrascu, navedenom u Pravilniku o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita. 

Zapisnik o ocjeni osposobljenosti za rad na siguran način (ZOS) 

Smije li radnik obavljati poslove ako nije osposobljen za rad na siguran način?

Radnik ne smije samostalno obavljati poslove ako nije osposobljen za rad na siguran način.

Radniku koji nije osposobljen poslodavac je obvezan osigurati rad pod neposrednim nadzorom (radnika osposobljenog za rad na siguran način), ali ne dulje od razdoblja do 60 dana, od dana zapošljavanja. Unutar navedenog razdoblja svakako bi se trebalo provesti osposobljavanje osobe za samostalno sigurno obavljanje poslova.

Naposljetku, imajte na umu da će proces kvalitetnog i cjelovitog osposobljavanja za rad na siguran način zahtijevati upoznavanje s temama iz kvalitetnog materijala za pripremu, njegova općeg i posebnog, moguće i specifičnog dijela (ovisno o vrsti posla za koji se osposobljavanje provodi).

Tako ćete se informirati između ostalog i o opasnostima, štetnostima i naporima tj. eventualnim rizicima koji se mogu javljati prilikom obavljanja poslova na koje ste raspoređeni, kao i o mjerama kojima takve rizike možete potpuno ukloniti ili ih barem smanjiti na najmanju moguću mjeru.

Znanja stečena u teorijskom dijelu osposobljavanja primijenite najprije u praktičnom dijelu osposobljavanja na mjestu rada, a potom i u praksi kako biste svoje mjesto rada odnosno radno okruženje u kojem djelujete svakodnevno činili sigurnim.

 
 
 
  Povratak na - Zaštita na radu