Tema ovoga teksta je medicina rada čije su usluge na temelju Zakona o zaštiti na radu obvezni ugovoriti svi poslodavci u Republici Hrvatskoj.
Često nam postavljate pitanja na ovu temu pa vam jednostavnim jezikom dajemo sve potrebne informacije.
Medicina rada je specijalistička djelatnost koja u okviru zdravstvenog sustava provodi specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika. Njezin je posao provođenje niza preventivnih, dijagnostičkih i savjetodavnih aktivnosti koje se provode s ciljem očuvanja zdravlja radne populacije.
Ovu temu obrađujemo u smislu propisanih obveza u zaštiti na radu, pa najprije treba spomenuti Zakon o zaštiti na radu. Pojasnit ćemo u nastavku detaljnije odredbe ovoga Zakona koje se bave medicinom rada. No prije toga ćemo navesti popis ostalih propisa koji se bave ovom tematikom:
Imajući u vidu propise zaštite na radu, potom i propise iz područja zdravstvene zaštite svi su poslodavci obvezni obaviti odnosno obavljati sljedeće:
1. Ugovoriti usluge medicine rada odnosno izabrati specijalista medicine rada kako bi radnicima osigurali primjeren zdravstveni nadzor (članak 80. Zakona o zaštiti na radu)
Pojašnjenje: poslodavac usluge medicine rada može ugovoriti sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada ili specijalistom medicine rada u privatnoj praksi. To obavlja u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.
2. U propisanim rokovima upućivati na preglede vida radnike koji pri obavljanju poslova koriste računalo ukupno 4 ili više sati tijekom radnog vremena (članak 63. Zakona o zaštiti na radu)
Pojašnjenje: osobe koje će pri radu aktivno koristiti računalo sa zaslonom u spomenutom trajanju poslodavac je obvezan uputiti na pregled vida prije početka rada na takvim poslovima (prethodni pregled), te ih na isti nastaviti upućivati periodički; svakih pet godina do 45. godine života odnosno svake tri godine nakon 45. godine života.
3. U propisanim rokovima upućivati na zdravstvene preglede radnike raspoređene na poslove s posebnim uvjetima rada (članak 36. Zakona o zaštiti na radu)
Pojašnjenje: cilj je ovih pregleda utvrditi je li osoba zdravstveno sposobna da bi uopće mogla obavljati poslove s posebnim uvjetima rada. Na prethodne preglede poslodavac je dužan uputiti sve radnike koje planira rasporediti na poslove s posebnim uvjetima rada – prije negoli ih uopće rasporedite na takve poslove. Nakon toga ih treba nastaviti upućivati na periodične zdravstvene preglede u propisanim rokovima koji će ovisiti o vrsti posla ili poslova koje radnik obavlja.
4. Surađivati s izabranim specijalistom medicine rada po pitanju očuvanja zdravlja radnika u skladu s propisanim zahtjevima (članci 39., 40., 58., 63. Zakona o zaštiti na radu)
Pojašnjenje: uz ranije navedene aktivnosti poslodavci su obvezni i trajno surađivati s izabranim specijalistom medicine rada u provedbi mjera zaštite zdravlja radnika. Osobito u području prevencije zlouporabe sredstava ovisnosti, osiguravanja zdravstvene zaštite u odnosu na rizike kojima su radnici izloženi na radu te u praćenju i unaprjeđivanju uvjeta rada koji mogu nepovoljno utjecati na zdravlje radnika. Navedena suradnja (uz preventivne aktivnosti poput obavljanja zdravstvenih pregleda) može obuhvaćati međusobnu razmjenu stručnih informacija, organiziranje edukacija o zaštiti zdravlja na radu, uključivanje izabranog specijalista medicine rada u procjenu i kontrolu rizika na radu i sl.
5. Uputiti dovoljan broj radnika na osposobljavanje za pružanje prve pomoći na radu, u odnosu na propisane zahtjeve. Ovu obvezu poslodavci najčešće obavljaju s „medicinom rada“, pa smo je pridodali ovom popisu (članak 56. Zakona o zaštiti na radu)
Pojašnjenje: na mjestima gdje istodobno radi dvoje do 50 radnika poslodavac je obvezan osigurati nazočnost najmanje jednog radnika osposobljenog za pružanje prve pomoći, a do svakih sljedećih 50 radnika – još po jednog. Pritom valja uzeti u obzir i broj lokacija na kojima se poslovi obavljaju, eventualan rad u smjenama te ostale specifičnosti kod poslodavca (ako postoje).
IZBOR DOKTORA SPECIJALISTA MEDICINE RADA U PRAKSI
Ovaj postupak definira Pravilnik o načinu i postupku izbora doktora specijalista medicine rada („Narodne novine“, br. 012/2014, 149/2014, 053/2017, 129/2017, 022/20 20 i 124/2023).
Izbor doktora specijalista medicine rada moraju obaviti svi poslodavci (za svoje radnike), kao i sve osobe koje samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom (sami za sebe).
Ne naplaćuje. Usluge medicine rada se (prema ugovoru, u opsegu utvrđenom standardima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje // dalje: HZZO) provode u okviru specifične zdravstvene zaštite radnika koja se financira iz obveznog zdravstvenog osiguranja (putem HZZO-a).
Ipak, u smislu usluga koje izabrani specijalist medicine rada može obavljati za poslodavca moglo bi se kazati da HZZO financira standardizirani paket istih (prema pravu iz obveznog osiguranja). Sve što izlazi iz tog paketa – plaća samostalno poslodavac.
Primjer takvih usluga (koje HZZO ne pokriva) bili bi izvanredni zdravstveni pregledi radnika, pregledi koji se općenito rade na zahtjev poslodavca (zbog internih razloga), dodatne dijagnostičke pretrage koje nisu dio standardnih usluga, osposobljavanje radnika za pružanje prve pomoći, sudjelovanje u radu odbora za zaštitu na radu kod poslodavaca koji zapošljavaju više od 50 radnika (dolazak na sjednice i sl.), druge administrativne ili stručne usluge koje nisu dio ugovorenog programa itd.
Važno je imati na umu da se prilikom izbora specijalista medicine rada poslodavac može opredijeliti samo za jednog doktora. Iznimke su slučajevi kada poslodavac ima jednu ili više registriranih poslovnih jedinica (poslovnica) izvan svojega sjedišta. U takvim slučajevima poslodavac ima pravo odabrati nadležnog specijalista medicine rada za svaku od registriranih poslovnica, ali pod uvjetom da u svakoj poslovnici zapošljava 50 ili više radnika. Ako to nije slučaj, a poslodavac ima više poslovnica (neovisno o tome jesu li sve u mjestu sjedišta ili u različitim mjestima) – ima mogućnost odabrati samo jednog doktora.
Imajte na umu da ćete u smislu eventualnog postojanja izdvojene poslovne jedinice trebati priložiti valjan dokaz. To je izvadak iz sudskog registra nadležnog trgovačkog suda kojim se potvrđuje upis poslovne jedinice (podružnice) u registar.
I u slučajevima kada ima prijavljeno gradilište u skladu s propisima o građenju odnosno neko drugo radilište u skladu s propisima o zaštiti na radu, poslodavac ima mogućnost odabrati nadležnog doktora specijalista medicine rada prema mjestu prijavljenog gradilišta odnosno radilišta (radilište = privremeno ili pokretno mjesto rada kao što su gradilište, šumarsko radilište, mjesto gradnje broda, mjesta na kojima se obavljaju poljoprivredni radovi, privremeni radovi na održavanju, rušenju i popravcima i dr.).
Izbor se nadležnog doktora u pravilu obavlja za razdoblje od najmanje dvije godine. Nakon proteka tog razdoblja ranije izabrani specijalist medicine rada može se promijeniti.
Ipak, i ovdje postoje iznimke u kojima poslodavac izabranog specijalista može promijeniti i prije isteka spomenutog roka. Prema Pravilniku o načinu i postupku izbora doktora specijalista medicine, navedeno je moguće u slučaju ako:
– poslodavac promjeni mjesto sjedišta odnosno mjesto rada (grad odnosno županiju)
– nadležni specijalist medicine rada prestane biti ugovorni subjekt HZZO-a ili promjeni lokaciju rada
– poslodavac ukaže na okolnosti koje upućuju na povredu ugovornih obveza od strane nadležnog specijalista MR (za koje se nakon provedenog postupka od strane HZZO-a utvrdi da predstavljaju povredu ugovornih obveza)
– narušenih odnosa s nadležnim specijalistom MR.
Izbor se obavlja popunjavanja tiskanice „Izbor/promjena doktora specijalista medicine rada“ koju možete pronaći OVDJE.
Ipak, krenimo s popisom koraka koje kao poslodavac trebate napraviti kako biste uspješno završili proces oko izbora svoje „medicine rada“:
Dostavljanje popunjene Tiskanice na ovjeru (nadležnom regionalnom uredu odnosno područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, prema sjedištu poslodavca) – ovaj dio obavljate sami, ili (dogovorno) Tiskanicu na ovjeru dostavlja odabrana ustanova/ordinacija (vidi Uputu za popunjavanje Tiskanice).
Može, budući da to propisuje Zakon o zaštiti na radu. Prema spomenutom Zakonu, poslodavci preventivnu zdravstvenu zaštitu radnicima omogućuju isključivo putem doktora specijalista medicine rada izabranog u skladu s propisima obveznog zdravstvenog osiguranja.
Na taj način će usluge u sklopu specifične zdravstvene zaštite (koje su dio ugovorenog programa) poslodavcu biti besplatne.
U tom slučaju HZZO u nijednoj opciji neće preuzeti troškove takvih pregleda već će ih trebati platiti poslodavac – bez ikakvog prava na refundaciju.
Treba spomenuti da ovakve situacije nisu rijetke. U praksi se često događa da poslodavci zaborave ili iz drugih razloga propuste na vrijeme uputiti radnike na periodične zdravstvene preglede kod izabranog specijalista medicine rada. Problem dodatno dolazi do izražaja kada se radnici takvog poslodavca (primjerice građevinske tvrtke) nalaze znatno udaljeni od mjesta njegova sjedišta. U slučajevima kada je pregled potrebno hitno obaviti kako bi radnici mogli nastaviti s radom, poslodavac koji nije pravodobno osigurao izbor dodatnog specijalista medicine rada na tom području nema drugu mogućnost nego organizirati preglede u nekoj od lokalnih medicina rada. Uz samostalno plaćanje, neovisno o tome što je riječ o periodičnim pregledima koje bi HZZO u slučaju njihova obavljanja od strane izabranog doktora medicine rada poslodavca – izravno pokrio.
TROŠKOVI ZDRAVSTVENIH PREGLEDA:
Najprije treba kazati da postoji više vrsta zdravstvenih pregleda radnika, kako slijedi:
Situacija s troškovima po pitanju navedenih zdravstvenih pregleda je sljedeća:
Prethodni pregledi obavljaju se prije početka rada radnika (= prije zapošljavanja ili prije raspoređivanja na rad) na poslovima koji zahtijevaju prethodno utvrđivanje zdravstvene sposobnosti ili u slučaju premještanja radnika na takve poslove, kao i u slučaju promjene uvjeta radnog mjesta radnika (na način da ono uključuje takve poslove).
Troškove ovih pregleda (koje mora obaviti izabrani specijalist medicine rada poslodavca) snosi poslodavac, a HZZO je poslodavcu (na temelju zahtjeva za refundacijom kojeg možete pronaći OVDJE) obvezan izvršiti povrat plaćenog iznosa u roku od 45 dana (od zaprimanja zahtjeva za povrat), pod uvjetom da je poslodavac zaposlio tog radnika.
Uz ZAHTJEV (za povratom troškova) je potrebno priložiti:
Napomena1: u slučaju kada se radi o prethodnom pregledu radnika koji mijenja radno mjesto odnosno uvjete rada, potrebno je priložiti novi ugovor o radu ili aneks postojećeg ugovora.
Napomena2: u slučaju kada se radi o poslodavcu koji prvi put potražuje povrat sredstava od strane Zavoda, potrebno je priložiti dokaz o vlasništvu IBAN-a/Žiro-računa navedenog na Zahtjevu.
Periodični pregledi radnika su pregledi koji se provode s ciljem redovitog praćenja zdravstvenog stanja radnika koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada.
Troškovi ovih pregleda idu izravno na teret HZZO-a, ako su obavljeni u roku propisanom važećim propisima o poslovima s posebnim uvjetima rada, propisima zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te drugim zakonima i propisima (odnosno do najviše 30 dana prije isteka tog roka).
U slučajevima kada radnici iz opravdanih razloga nisu bili u mogućnosti periodične preglede obaviti u propisanim rokovima (primjerice zbog bolovanja, korištenja rodiljnog dopusta, elementarnih nepogoda i sl.) mogu ih obaviti prestankom navedenih okolnosti, ali u svakom slučaju prije stupanja na poslove s posebnim uvjetima rada. U takvim slučajevima troškove će i dalje snositi HZZO.
Kontrolni pregledi radnika su pregledi koji se obavljaju unutar roka od 6 mjeseci od posljednjeg obavljenog periodičnog pregleda, u slučajevima kada se iz medicinskih razloga nije mogla donijeti ocjena o zdravstvenoj sposobnosti radnika. Razlog pritom su odstupajuće vrijednosti nalaza pretraga u okviru periodičnog pregleda za koje se očekuje stabiliziranje odnosno povratak u referentni raspon.
Troškovi ovih pregleda idu izravno na teret HZZO-a.
Izvanredni pregledi su pregledi na koje je radnike uputio poslodavac izvan propisanih rokova periodičnih pregleda, kao i u slučajevima koji nisu obuhvaćeni kontrolnim pregledima.
Troškove ovih pregleda HZZO – ne pokriva!
