Tema ovoga teksta je ugovorno obavljanje poslova zaštite na radu…
Najprije valja kazati da su svi poslodavci u Republici Hrvatskoj (neovisno o broju zaposlenih i djelatnosti koju obavljaju) obvezni ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu na neki od propisanih načina.
Ugovorno vođenje zaštite na radu u tom smislu podrazumijeva kolokvijalno nazivanje gore spomenute obveze i to u situacijama kada poslodavci koji zapošljavaju manje od 50 radnika – ovu obvezu odluče riješiti potpisivanjem ugovora s ovlaštenom tvrtkom koja se bavi zaštitom na radu.
Ako vam je poznanik s kojim ste nekada razgovarali o obvezama iz zaštite na radu kazao da su “oni u firmi” sve po tom pitanju „outsource-ali“ odnosno da „imaju ugovor“ s vanjskom firmom XY d.o.o. – kazao vam je u stvari da se i njihov poslodavac odlučio za ugovaranje obavljanja poslova zaštite na radu. S nekom od ovlaštenih tvrtki na tržištu koje se bave pružanjem ovih usluga.
Budući da je gore spomenuti primjer (tj. ugovorno obavljanje poslova zaštite na radu) najčešći način na koji poslodavci do 50 zaposlenih rješavaju ovu obvezu te da nam često postavljate pitanja na ovu temu, u ovom tekstu vam jednostavnim jezikom donosimo sve relevantne informacije.
Praktično, to znači da ste kao poslodavac uz ostale obveze u zaštiti na radu (poput izrade propisane dokumentacije, osposobljavanja zaposlenih, provođenja ispitivanja u radnom prostoru i dr.) – obvezni i ugovoriti „kontinuiranu brigu o zaštiti na radu“ na neki od propisanih načina.
Ova obveza svim poslodavcima propisana je člankom 20. Zakona o zaštiti na radu koji ovisno o broju zaposlenih i utvrđenoj razini rizika (kod poslodavca) definira načine na koje je poslodavci mogu riješiti.
Ovi propisani zahtjevi kao i uvjeti neophodni za obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavaca detaljnije su uređeni Pravilnikom o obavljanju poslova zaštite na radu („Narodne novine“ br. 126/2019 i 154/2022).
Prema Zakonu, novčana kazna poslodavcu za neizvršavanje ove obveze iznosi 30.000,00 kn za poslodavca pravnu osobu te 6.000,00 kn za odgovornu osobu u pravnoj osobi (u EUR, prema fiksnom tečaju konverzije).
Prema gore navedenom Pravilniku, kao poslodavac koji zapošljava do (uključivo) 49 radnika poslove zaštite na radu imate mogućnost obavljati sami (ili putem svojeg ovlaštenika), uz uvjet da zadovoljavate neki od propisanih uvjeta.
Kada se kaže da poslodavac poslove zaštite na radu može obavljati ili putem “svojega ovlaštenika” treba imati na umu kako se ne misli na ovlaštenika za zaštitu na radu (to je neka druga uloga u sustavu zaštite na radu). Misli se na osobu – radnika kojeg bi poslodavac ovlastio za obavljanje poslova zaštite na radu za svoje potrebe.
Vi kao poslodavac ili netko od vaših radnika mogli biste obavljati ove poslove za svoje potrebe, ako ste:
To znači da niste u mogućnosti “sami” obavljati poslove zaštite na radu za vlastite potrebe. Stoga, ovu obvezu morate riješiti na neki drugi način tj. na jedan od preostalih propisanih načina.
Opcija 1 = imate mogućnost (na temelju ogovora o radu) zaposliti osobu koja zadovoljava uvjete za stručnjaka zaštite na radu.
Budući da u ovom tekstu razgovaramo o poslodavcima koji zapošljavaju manje od 50 radnika, osoba koju biste eventualno zaposlili – mora zadovoljavati uvjete za Stručnjaka zaštite na radu I. stupnja.
To je osoba koja ima najmanje srednju školsku ili srednju stručnu spremu i koja zadovoljava jedan od sljedećih uvjeta:
Ovdje je važno naglasiti da Stručnjaci zaštite na radu I. stupnja (kao i poslodavac koji bi sam obavljao poslove zaštite na radu ili njegov ovlaštenik) moraju imati odgovarajuće obrazovanje iz područja tehničkih, biotehničkih ili prirodnih znanosti ili iz drugog područja koje odgovara djelatnosti poslodavca.
Iako se ovi zahtjevi iz Pravilnika o potrebnom obrazovanju nerijetko zanemaruju, upamtite da su isti iznimno važni. To znači da poslodavac koji se primjerice bavi građevinarstvom ili proizvodnjom, nikako ne bi smio za obavljanje poslova zaštite na radu zaposliti recimo osobu sa završenom ugostiteljskom školom. Razlog tomu je činjenica da bi osoba koja će se baviti zaštitom na radu trebala imati određena znanja o tehnologiji i zahtjevima poslova u djelatnosti poslodavca. Kako bi drukčije uopće mogla spoznati potencijalne opasnosti i rizike koji bi se mogli javljati pri radu, čime se ustvari zaštita na radu i bavi?
Opcija 2 = imate mogućnost obavljanje ovih poslova ugovoriti s nekom od ovlaštenih tvrtki na tržištu koje se bave zaštitom na radu.
Angažiranje vanjske ovlaštene tvrtke je daleko najčešći način kojim mali poslodavci rješavaju ovu zakonsku obvezu. Razlog tomu su općenito manji troškovi budući da kod klasičnog zapošljavanja, poslodavac (osim bruto plaće), snosi i trošak obveznih doprinosa te drugih davanja vezanih uz radni odnos.
Ako govorimo o spomenutim opcijama, moramo kazati da je i naš stručni stav (temeljen na dugogodišnjem iskustvu) kako je u odnosu na manje poslodavce primjerenije brigu o zaštiti na radu povjeriti ovlaštenoj tvrtki koja se bavi tim poslovima. Naravno, uz uvjet da odabrani ovlašteni partner posjeduje kvalitetan kadar koji će potrebne poslove zaštite na radu za partnera – poslodavca obavljati na odgovorajućoj razini. Ni to često na hrvatskom tržištu nije slučaj, o čemu ćemo nešto više u nastavku ovog teksta.
Pri odabiru načina za rješavanje ove zakonske obveze manji bi poslodavci trebali izbjegavati rješenja koja se svode samo na formalno ispunjavanje zakonskih uvjeta. Zapošljavanje ili osposobljavanje osobe s idejom da će ona u praksi obavljati druge “konkretne” radne zadatke, a zaštitu na radu pokrivati samo formalno – nikako ne preporučujemo.
Valja imati na umu da osobe zadužene za zaštitu na radu trebaju obavljati stvarne poslove i aktivnosti, da ih kao takve trebaju dokumentirati te o istima voditi evidenciju. Ako je osoba “samo nešto položila” da bi stekla formalne uvjete, a da pritom nema potrebno znanje i iskustvo za obavljanje ovih stručnih poslova – poslodavac će prije ili kasnije shvatiti da je ovakav način organizacije zaštite na radu dugoročno ustvari najskuplji.
Ovi poslovi navedeni su u čl. 21. Zakona o zaštiti na radu. Riječ je o duljem popisu pa vas upućujemo da ga potražite na poveznici (na Zakon) koju smo postavili na početku ovog teksta.
Ukratko, riječ je nizu stručnih, organizacijskih i savjetodavnih aktivnosti kojima se osigurava provedba propisanih obveza poslodavca u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.
Ovisno o veličini, složenosti procesa u sklopu djelatnosti te drugim specifičnostima, na određenog će se poslodavca odnositi više ili manje obveza s popisa poslova navedenih u čl. 21. Zakona.
Ne, niste.
Iako Zakon o zaštiti na radu u čl. 26. propisuje odgovornost ovlaštenih subjekata (koji se bave zaštitom na radu) za štetu koju uzrokuju poslodavcu obavljanjem poslova zaštite na radu protivno odredbama Zakona, treba kazati da se eventualno utvrđivanje takve odgovornosti ne provodi jednostavno. Budući da se na takve situacije primjenjuju opći propisi obveznog prava (konkretno Zakon o obveznim odnosima) – poslodavac bi odabranog ovlaštenog partnera trebao privatno tužiti te kroz taj postupak dokazivati eventualnu odgovornost za propuste.
S druge strane Zakon o zaštiti na radu decidirano propisuje da je poslodavac odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu. Neovisno jeli u tu svrhu zaposlio stručnjaka zaštite na radu ili je obavljanje poslova zaštite na radu ugovorio s ovlaštenim subjektom (ovlaštenom tvrtkom koja se bavi zaštitom na radu).
Ukratko, iako ste iskoristili zakonsku mogućnost te ste angažirali ovlaštenog partnera za zaštitu na radu, u slučaju propusta s njegove strane – vi ste taj koji će dobiti kaznu.
Kao i u mnogome, može se kazati da stvari jednostavno tako funkcioniraju. Zahtjevi su oko obavljanja poslova zaštite na radu jasno definirani, a na vama je odabrati partnera (za ugovorno obavljanje poslova zaštite na radu) koji će štititi vaše interese u tom dijelu.
Odmaknimo se za trenutak od zaštite na radu, pa uzmimo za primjer da planirate gradnju kuće. Kako biste odabrali izvođača za taj posao? Biste li se fokusirali na kvalitetu izvedbe potencijalnih izvođača, pozitivna iskustva drugih korisnika, na vrijednost koju dobijate za uložen novac ili biste bez puno pitanja angažirali najjeftinijega? Odluka, ali i odgovornost u tom smislu su na vama. Posebice u slučaju komplikacija koje u zaštiti na radu nisu rijetkost.
Najprije savjetujemo da napravite odmak od gotovo uvriježenog razmišljanja među manjim poslodavcima u našoj zemlji: “Riješio sam zaštitu na radu – potpisali smo ugovor s nekima, ne znam kako se zovu…”
Činjenica da ste samo sklopili nekakav ugovor, bez kvalitetnog angažmana odabranog partnera u realizaciji ugovorenih poslova ne znači da ste doista i ispunili svoju zakonsku obvezu.
Ako govorimo o objektivnim razlozima zbog kojih su ugovorene suradnje oko zaštite na radu između poslodavaca i ovlaštenih tvrtki na tržištu vrlo često neuspješne (prema informacijama koje dolaze od samih poslodavaca/klijenata), nekoliko je onih najčešćih:
Nastavno na sve navedeno postoji jednostavan način kojim možete analizirati suradnju s trenutnim partnerom koji brine o vašoj zaštiti na radu. Pokušajte sebi dati objektivan odgovor na nekoliko niže postavljenih pitanja:
Iz odgovora na postavljena pitanja ocijenite suradnju s postojećim partnerom kojeg ste odabrali da za dogovorenu naknadu brine o obvezama za koje ste vi kao poslodavac – odgovorni.
S preko 15 godina iskustva u pružanju usluga iz područja zaštite na radu poslodavcima širokog spektra djelatnosti naše društvo Centar za zaštitu na radu nudi ugovorno obavljanje poslova zaštite na radu klijentima koji zapošljavaju manje od 50 radnika.
Potpisivanjem ugovora s nama riješili biste ovu zakonsku obvezu, a mi bismo kao ovlašteno Društvo preuzeli odgovornost za brigu oko zaštite na radu kod vas. Stalna dostupnost, stručnost u realizaciji te digitalna rješenja koja nudimo samo su dio onoga po čemu smo na tržištu odavno prepoznati kao kvalitetan i pouzdan partner.
Ako imate dodatnih pitanja vezanih uz ugovorno obavljanje poslova zaštite na radu ili vas zanima neka druga tema, slobodno nas kontaktirajte!