Zaštita na radu je u Republici Hrvatskoj ustavna kategorija. Uređuju je Zakon o zaštiti na radu te podzakonski propisi doneseni na temelju tog Zakona.
Svrha Zakona o zaštiti na radu je sustavno unaprjeđivanje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, sprečavanje ozljeda, profesionalnih bolesti i drugih bolesti vezanih uz rad.
Ovim Zakonom se (uz ostalo) uređuju sustav zaštite na radu u našoj zemlji, obveze poslodavaca, prava i obveze radnika, nadzor po pitanju zaštite na radu kao i prekršajna odgovornost u tom smislu.
U Hrvatskoj se tijekom jedne godine na radu ozlijedi vjerojatno prosječno više od 20 tisuća radnika.
Iako je službeni broj nešto manji, broju prijavljenih ozljeda valja dodati i ozljede koje su se zasigurno dogodile ali ih poslodavci iz nekog razloga nisu prijavili Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO-u). Navedeno se obavlja popunjavanjem i dostavljanjem tiskanice OR (Prijava o ozljedi na radu) u propisanom roku.
Više o obvezama poslodavca u slučaju nastanka ozljede na radu – pročitajte ovdje.
Ako govorimo o ukupnom broju prijavljenih ozljeda u 2024. godini, najveći broj ozljeda (4 043) dogodio se u prerađivačkoj industriji.
Kao relevantniji podatak treba kazati da je najveća stopa ozljeda na 1000 zaposlenih (u odnosu na ukupan broj ozljeda) bila u djelatnosti Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (31,14). Slijede Prerađivačka industrija (15,47), Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (13,51), Prijevoz i skladištenje (11,80) itd.
Od ozljeda na radu u našoj zemlji godišnje smrtno strada više desetaka osoba.
U nastavku je naveden broj ozljeda sa smrtnim ishodom u posljednjih nekoliko godina, kako slijedi:
Jasno je da smo u posljednjih 7-8 godina doživjeli masovni ulazak stranih radnika na naše tržište rada. Ipak, kao podsjetnik navodimo statistiku s brojem smrtnih ozljeda na radu – prije spomenutog trenda:
Zaštita na radu je multidisciplinarna kategorija koja predstavlja cijeli sustav pravila, mjera i aktivnosti. Njezinom se kvalitetnom primjenom ostvaruju i unaprjeđuju sigurni uvjeti na mjestima rada.
Zakon propisuje da je poslodavac je odgovoran za organizaciju i provođenje zaštite na radu.
Ne postoje. Svi su poslodavci u Republici Hrvatskoj na temelju Zakona o zaštititi na radu obvezni organizirati i provoditi zaštitu na radu.
Ukratko, cilj zaštite na radu je sprječavanje rizika koji se mogu javljati pri obavljanju poslova. To podrazumijeva sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih te drugih bolesti u svezi s radom. Podrazumijeva i sprečavanje ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta u tom smislu.
Zaštita na radu kao sustavno i organizirano djelovanje koje čini sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog postupka.
Ostvaruje se primjenom:
Ovisno o broju osoba koje zapošljava poslodavac ima mogućnost organizirati i provoditi zaštitu na radu na nekoliko načina. Može zaposliti stručnjaka za zaštitu na radu ili može angažirati ovlaštenu tvrtku za obavljanje navedenih poslova. Uz to, ako zadovoljava propisane uvjete, poslodavac i sam može obavljati dio poslova zaštite na radu.
Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju radnik odnosno osoba na radu obavlja poslove.
Radnik je fizička osoba koja za vrijeme trajanja radnog odnosa obavlja poslove za poslodavca.
Osoba na radu je fizička osoba koja nije u radnom odnosu kod tog poslodavca, ali za njega obavlja određene aktivnosti, odnosno poslove (osoba na stručnom osposobljavanju za rad; osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi; osoba koja radi na određenim poslovima u skladu s posebnim propisom; redoviti student i redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu u skladu s posebnim propisom; osoba koja radi kao volonter, naučnik, student i učenik na praksi, osoba koja radi u vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere i slično).
Mjesto rada je svako mjesto na kojemu radnici i osobe na radu moraju biti, ili na koje moraju ići, ili kojemu imaju pristup tijekom rada zbog poslova koje obavljaju za poslodavca, kao i svaki prostor, odnosno prostorija koju poslodavac koristi za obavljanje poslova i koja je pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom.
Izdvojeno mjesto rada je mjesto rada u kojemu radnik ugovoreni posao obavlja kod kuće ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.
Sredstva rada su građevine namijenjene za rad s pripadajućim instalacijama, uređajima i opremom, prometna sredstva i radna oprema.
Radna oprema su strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta, alati te skele i druga sredstva za povremeni rad na visini.
Ovlaštenik je radnik kojemu je poslodavac, neovisno o drugim ugovorenim poslovima, dao ovlaštenja za provedbu zaštite na radu.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu je radnik koji je u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu izabran da zastupa interese radnika na području zaštite na radu.
Stručnjak zaštite na radu je radnik kojeg je poslodavac odredio za obavljanje poslova zaštite na radu i koji ispunjava propisane uvjete za obavljanje tih poslova.
Ovlaštena osoba je pravna ili fizička osoba koju je ministarstvo nadležno za rad ovlastilo za obavljanje poslova zaštite na radu.
Poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi pri čijem obavljanju radnik koji radi na takvim poslovima, mora osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, ispunjavati i propisane posebne uvjete koji se odnose na dob, stručnu osposobljenost, zdravstveno stanje, odnosno psihičku sposobnost.
Ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno drugi prostor koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad.
Profesionalna bolest je bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja.
Rizik je umnožak vjerojatnosti nastanka opasnog ili štetnog događaja i štetnosti toga događaja, odnosno njegove posljedice.
Opasnosti su svi uvjeti na radu i u vezi s radom, koji mogu ugroziti sigurnost i zdravlje radnika.
Štetnosti su kemijske, biološke i fizikalne štetnosti, koje mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika i drugih osoba koje su im izložene.
Napori su statodinamički, psihofiziološki napori, napori vida i napori govora, koji mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika koji su im izloženi.
Stres na radu su zdravstvene i psihičke promjene koje su posljedica akumulirajućeg utjecaja stresora na radu kroz dulje vrijeme, a očituju se kao fiziološke, emocionalne i kognitivne reakcije te kao promjene ponašanja radnika.
Obveze u provođenju zaštite na radu dijelom se mogu razlikovati, ovisno o djelatnosti koja se obavlja kod poslodavca te broju zaposlenih osoba.
Osnovne obveze pritom podrazumijevaju:
Nadalje, obveze poslodavca su:
Dužnosti poslodavaca kod kojih se obavlja dugotrajan aktivan rad s računalom (4 ii više sati tijekom radnog dana):
Dužnosti poslodavaca kod kojih se obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada:
Inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o zaštiti na radu i donesenih provedbenih propisa (“pravilnika”) obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada, osim u dijelu koji se odnosi na rad zdravstvenih ustanova.
Tijekom inspekcijskog nadzora nadležni inspektor će poslodavcu usmenim rješenjem (dok se ne otklone utvrđeni nedostaci) zabraniti ili narediti određeno postupanje, pri čemu žalba protiv inspekcijskog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.
Nadalje, u smislu temeljnih obveza poslodavca na temelju Zakona o zaštiti na radu, propisane su novčane kazne u iznosu od 10.000,00 kuna poslodavcu pravnoj osobi u sljedećim slučajevima:
Za prethodno navedene prekršaje će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kuna kazniti poslodavac fizička osoba te odgovorna osoba pravne osobe. U slučaju ponavljanja prekršaja počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.
Napomena: za konkretne prekršaje se može izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja poslodavcu pravnoj osobi u iznosu od 1.900,00 kuna te poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 1.500,00 kuna.
Isto tako, Zakonom o zaštiti na radu propisane su novčane kazne u iznosu od 30.000,00 kuna poslodavcu pravnoj osobi u sljedećim slučajevima:
Za prethodno navedene prekršaje će se novčanom kaznom u iznosu od 6.000,00 kuna kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe. U slučaju ponavljanja prekršaja počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.
Napomena: za konkretne prekršaje se može izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja poslodavcu pravnoj osobi u iznosu od 10.000,00 kuna te poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 1.900,00 kuna.
Zaključno, treba spomenuti propisanu novčanu kaznu u iznosu od 120.000,00 kuna za prekršaj pravnoj osobi ili poslodavcu pravnoj osobi ako ne izvrši izvršno rješenje nadležnog inspektora.
Za navedeni prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se ovlaštena fizička osoba ili poslodavac fizička osoba te odgovorna osoba pravne osobe.
U slučaju ponavljanja prekršaja počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.
Napomena: za navedeni prekršaj može se izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja ovlaštenoj pravnoj osobi ili poslodavcu pravnoj osobi u iznosu od 14.900,00 kuna, te ovlaštenoj fizičkoj osobi ili poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 1.900,00 kuna.
