Zaštita na radu | Zakon, obveze, kazne

Uvod u zaštitu na radu

Zaštita na radu je u Republici Hrvatskoj ustavna kategorija. Uređuje se Zakonom o zaštiti na radu („Narodne novine“, br. 071/2014, 118/2014, 094/2018, 096/2018) te podzakonskim propisima donesenim na temelju Zakona o zaštiti na radu.

Riječ je o multidisciplinarnoj kategoriji koja predstavlja cijeli sustav pravila, mjera i aktivnosti čijom se kvalitetnom primjenom ostvaruju i unaprjeđuju sigurni uvjeti na radu te zaštita zdravlja na radu. Krajnji je cilj pritom sprječavanje rizika koji se mogu javljati pri obavljanju poslova, samim time ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta za vrijeme rada ili u vezi s radom.

Zaštitu na radu tako možemo opisati kao sustavno i organizirano djelovanje koje čini sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog postupka, a koje poslodavac ostvaruje primjenom:

  • osnovnih
  • posebnih i
  • priznatih pravila zaštite na radu, u skladu s općim načelima prevencije.

Važno je napomenuti da su na temelju Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, br. 071/2014, 118/2014, 094/2018, 096/2018) svi poslodavci u Republici Hrvatskoj obvezni brinuti o zaštiti na radu odnosno istu organizirati i provoditi.

Ovisno o broju osoba koje zapošljava i djelatnosti koju obavlja poslodavac ima mogućnost organizirati i provoditi zaštitu na radu na nekoliko načina. U tom smislu poslodavac može zaposliti stručnjaka za zaštitu na radu ili angažirati ovlašteni subjekt za obavljanje navedenih poslova. Uz to, ukoliko zadovoljava propisane uvjete, poslodavac i sam može obavljati dio poslova zaštite na radu.

Potrebno je naglasiti da je neovisno o načinu na koji je odlučio urediti zaštitu na radu, poslodavac u tom smislu uvijek odgovoran.

U svijetu se tijekom jedne godine na radu ozlijedi približno 15 milijuna ljudi.

U Hrvatskoj se tijekom jedne godine na radu ozlijedi vjerojatno prosječno više od 20 tisuća radnika, zbog čega se izgubi oko 550 tisuća radnih dana. Broju prijavljenih ozljeda na radu u jednoj godini valja dodati i ozljede koje su se zasigurno dogodile ali ih poslodavci iz nekog razloga nisu prijavili Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO-u) popunjavanjem i dostavljanjem tiskanice „Prijava ozljede na radu”.

Od ozljeda na radu u Republici Hrvatskoj godišnje smrtno strada više desetaka osoba, dok oko 150 osoba oboli od profesionalnih bolesti.

Djelatnosti s najvećim brojem ozljeda su prerađivačka djelatnost, graditeljstvo, šumarstvo, poljoprivreda, brodogradnja te distribucija električne energije.


Nekoliko važnih pojmova i definicija u zaštiti na radu

Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju radnik odnodno osoba na radu obavlja poslove.

Radnik je fizička osoba koja za vrijeme trajanja radnog odnosa obavlja poslove za poslodavca.

Osoba na radu je fizička osoba koja nije u radnom odnosu kod tog poslodavca, ali za  njega obavlja određene aktivnosti, odnosno poslove (osoba na stručnom osposobljavanju za rad; osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi; osoba koja radi na određenim poslovima u skladu s posebnim propisom; redoviti student i redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu u skladu s posebnim propisom; osoba koja radi kao volonter, naučnik, student i učenik na praksi, osoba koja radi u vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere i slično).

Mjesto rada je svako mjesto na kojemu radnici i osobe na radu moraju biti, ili na koje moraju ići, ili kojemu imaju pristup tijekom rada zbog poslova koje obavljaju za poslodavca, kao i svaki prostor, odnosno prostorija koju poslodavac koristi za obavljanje poslova i koja je pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom.

Izdvojeno mjesto rada je mjesto rada u kojemu radnik ugovoreni posao obavlja kod kuće ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.

Sredstva rada su građevine namijenjene za rad s pripadajućim instalacijama, uređajima i opremom, prometna sredstva i radna oprema.

Radna oprema su strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta, alati te skele i druga sredstva za povremeni rad na visini.

Ovlaštenik je radnik kojemu je poslodavac, neovisno o drugim ugovorenim poslovima, dao ovlaštenja za provedbu zaštite na radu.

Povjerenik radnika za zaštitu na radu je radnik koji je u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu izabran da zastupa interese radnika na području zaštite na radu.

Stručnjak zaštite na radu je radnik kojeg je poslodavac odredio za obavljanje poslova zaštite na radu i koji ispunjava propisane uvjete za obavljanje tih poslova.

Ovlaštena osoba je pravna ili fizička osoba koju je ministarstvo nadležno za rad ovlastilo za obavljanje poslova zaštite na radu.

Poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi pri čijem obavljanju radnik koji radi na takvim poslovima, mora osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, ispunjavati i propisane posebne uvjete koji se odnose na dob, stručnu osposobljenost, zdravstveno stanje, odnosno psihičku sposobnost.

Ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno drugi prostor koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad.

Profesionalna bolest je bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja.

Rizik je umnožak vjerojatnosti nastanka opasnog ili štetnog događaja i štetnosti toga događaja, odnosno njegove posljedice.

Opasnosti su svi uvjeti na radu i u vezi s radom, koji mogu ugroziti sigurnost i zdravlje radnika.

Štetnosti su kemijske, biološke i fizikalne štetnosti, koje mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika i drugih osoba koje su im izložene.

Napori su statodinamički, psihofiziološki napori, napori vida i napori govora, koji mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika koji su im izloženi.

Stres na radu su zdravstvene i psihičke promjene koje su posljedica akumulirajućeg utjecaja stresora na radu kroz dulje vrijeme, a očituju se kao fiziološke, emocionalne i kognitivne reakcije te kao promjene ponašanja radnika.


Temeljne obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu

Obveze u provođenju zaštite na radu se dijelom mogu razlikovati ovisno o djelatnosti koja se obavlja kod poslodavca te broju zaposlenih osoba.

Opće obveze poslodavca u vezi s organiziranjem i provođenjem zaštite na radu:

  • utvrditi način organizacije provedbe sustava zaštite na radu tj. način obavljanja poslova zaštite na radu (podrazumijeva određivanje ovlaštenika za zaštitu na radu, organizaciju izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu, ugovaranje usluga stručnjaka zaštite na radu, osnivanje odbora za zaštitu na radu i dr.)
  • izraditi procjenu rizika
  • provoditi propisana osposobljavanja radnika (za rad na siguran način, ovlaštenika poslodavca, povjerenika radnika i dr. osposobljavanja)
  • izraditi plan evakuacije i spašavanja (tekstulani i grafički dio)
  • provoditi praktične vježbe evakuacije i spašavanja
  • ugovoriti usluge medicine rada
  • provesti osposobljavanje dovoljnog broja radnika za pružanje prve pomoći
  • provoditi propisana ispitivanja električnih i dr. instalacija (ovisno o opremljenosti građevina/prostora koji se koriste za rad) / obveza poslodavcima korisnicima prostorija i/ili prostora namijenjenih za rad
  • provoditi ispitivanja čimbenika u radnom okolišu (mikroklime, buke, osvijetljenosti, kemijskih čimbenika, bioloških čimbenika) / obveza poslodavcima kod kojih se obavljaju poslovi tj. radni postupci pri kojima je potrebno osigurati primjerene uvjete u radnom okolišu ili kada radni postupak utječe na neki od parametara
  • provoditi propisana ispitivanja radne opreme / obveza poslodavcima kod kojih se koristi radna oprema
  • postaviti upute za sigurno obavljanje poslova
  • postaviti ormarić za prvu pomoć (s propisanim sadržajem)
  • postaviti dovoljan broj vatrogasnih aparata u prostor namijenjen za rad
  • označiti prostor oznakama za evakuaciju i drugim oznakama (znakovima za uzbunjivanje, oznakama za evakuaciju i dr. oznakama) / obveza poslodavcima korisnicima/vlasnicima prostorija i/ili prostora namijenjenih za rad.

Uz prethodno navedeno, poslodavci su dužni trajno:

  • obavješćivati radnike i savjetovati se s radnicima
  • voditi evidencije, isprave i davati obavijesti
  • osigurati zaštitu nepušača
  • osigurati zabranu uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti.

Ukoliko kod poslodavca netko od radnika (pri radu) obavljanju poslova aktivno koristi računalo sa zaslonom ukupno 4 ili više sati tijekom radnog dana, poslodavac je dužan:

  • izraditi procjenu rizika pri radu s računalom (uključuje analizu radnih mjesta na kojima se računalo koristi 4 ili više od 4 sata tijekom radnog dana);
  • urediti mjesta rada na kojem se koristi računalo u skladu s ergonomskim načelima; 
  • upućivati radnike na obavljanje preventivnih pregleda vida (prethodnih i periodičnih).

Ukoliko kod poslodavca netko od radnika obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, poslodavac je dužan:

  • upućivati radnike na obavljanje zdravstvenih/liječničkih pregleda (prethodnih i periodičnih te po potrebi; kontrolnih i izvanrednih).


Prekršajne odredbe za propuste u primjeni zaštite na radu

Inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, br. 071/2014, 118/2014, 094/2018, 096/2018) kao i na temelju njega donesenih provedbenih propisa obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada, osim u dijelu koji se odnosi na rad zdravstvenih ustanova. Tijekom inspekcijskog nadzora nadležni inspektor će usmenim rješenjem, na vrijeme dok se ne otklone utvrđeni nedostaci, poslodavcu zabraniti ili narediti određeno postupanje, pri čemu žalba protiv inspekcijskog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.

Nadalje, a u smislu temeljnih obveza poslodavca na temelju Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, br. 071/2014, 118/2014, 094/2018, 096/2018), propisane su novčane kazne u iznosu od 10.000,00 kuna poslodavcu pravnoj osobi u sljedećim slučajevima:

  • ako ne organizira sastajanje odbora za zaštitu na radu najmanje jedanput u šest mjeseci i ako u slučaju smrtne ozljede ne sazove sjednicu odbora za zaštitu na radu u roku od dva radna dana od nastanka takve ozljede
  • ako ne izradi plan evakuacije i spašavanja ili ne odredi radnike koji će provoditi mjere i osigurati pozivanje i omogućiti postupanje javnih službi nadležnih za zaštitu od požara i spašavanje, ili ne osposobi radnike na način da ih upozna s planom evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja, ili ne provodi praktične vježbe evakuacije i spašavanja najmanje jednom u dvije godine
  • ako ne provodi zaštitu nepušača od djelovanja dima duhanskih i srodnih proizvoda , biljnih proizvoda za pušenje i para elektroničkih cigareta te ako ne spriječi pušenje na radnim sastancima ili na mjestu rada
  • ako ne provodi zabranu zlouporabe alkoholnih pića i sredstava ovisnosti na mjestu rada prikladnim mjerama
  • ako ne osigura povjereniku radnika za zaštitu na radu potrebno vrijeme i uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti.

Za prethodno navedene prekršaje će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kuna kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

U slučaju ponavljanja prekršaja počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.

Napomena: za konkretne prekršaje se može izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja poslodavcu pravnoj osobi u iznosu od 1.900,00 kuna te poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 1.500,00 kuna.

Isto tako, na temelju Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, br. 071/2014, 118/2014, 094/2018, 096/2018), propisane su novčane kazne u iznosu od 30.000,00 kuna poslodavcu pravnoj osobi u sljedećim slučajevima:

  • ako nema izrađenu procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, ili ako procjena rizika nije dostupna radniku na mjestu rada, ili ako u postupku izrade procjene rizika nisu sudjelovali radnici odnosno njihovi predstavnici
  • ako poslove zaštite na radu ne obavlja u skladu s odredbama članka 20. Zakona o zaštiti na radu
  • ako nije osigurao da pristup mjestima rada na kojim se obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada imaju samo radnici koji su dobili pisane upute za rad na siguran način i osobnu zaštitnu opremu
  • ako odmah po nastanku smrtne ozljede i ozljede nastale u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad zbog koje je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržana na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici, ne obavijesti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor i
  • ako troškovi provođenja zaštite na radu terete radnika.

Za prethodno navedene prekršaje će se novčanom kaznom u iznosu od 6.000,00 kuna kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

U slučaju ponavljanja prekršaja počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.

Napomena: za konkretne prekršaje se može izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja poslodavcu pravnoj osobi u iznosu od 10.000,00 kuna te poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 1.900,00 kuna.

Zaključno, treba spomenuti propisanu novčanu kaznu u iznosu od 120.000,00 kuna za prekršaj pravnoj osobi ili poslodavcu pravnoj osobi ako ne izvrši izvršno rješenje nadležnog inspektora.

Za navedeni prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit će se ovlaštena fizička osoba ili poslodavac fizička osoba te odgovorna osoba pravne osobe. U slučaju ponavljanja prekršaja počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.

Napomena: za navedeni prekršaj može se izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja ovlaštenoj pravnoj osobi ili poslodavcu pravnoj osobi u iznosu od 14.900,00 kuna, te ovlaštenoj fizičkoj osobi ili poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 1.900,00 kuna.

 
 
 
  Povratak na - Zaštita na radu