Ne brinite, tu smo zbog vas!

Ukoliko se nemate vremena temeljito informirati o propisima koji uređuju područje zaštite na radu u našoj Zemlji, samim time i o obvezama u tom smislu, molimo vas da to prepustite nama...

Osigurat ćemo vam miran san; preduvjete za siguran rad i sve potrebno za slučaj inspekcijskog nadzora!

Pritom mislimo i na neposrednu pomoć pri organizaciji poslova za kojima ćete imate potrebu a koje obavljaju specijalističke ordinacije medicine rada (odabir spec. med. rada, obavljanje liječničkih pregleda, osposobljavanje za pružanje prve pomoći), pomoć pri odabiru potrebne zaštitne opreme, opreme za pružanje prve pomoći, aparata za početno gašenje požara, uputa za siguran rad i dr.

„Novi“ Zakon o zaštiti na radu ("Narodne novine", br. 071/2014, 118/2014 i 154/2014), kako se kolokvijalno voli(o) nazivati u široj javnosti, stupio je na snagu 19. lipnja 2014. godine. Predmet je samog Zakona uređenje sustava zaštite na radu u našoj Zemlji te prisnije usklađivanje s međunarodnim ugovorima; sklopljenima i potvrđenima u skladu s Ustavom RH.

Važno je napomenuti kako će provedba istog, ovisiti i o podzakonskim propisima koje je na temelju odredbi članka 103. stavaka 3 – 5 Zakona o zaštiti na radu, trebalo donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja Zakona na snagu tj. do 19. rujna 2014. godine. Nažalost, to se nije dogodilo do danas, izuzev Pravilnika o izradi procjene rizika ("Narodne novine", br. 112/2014), Pravilnika o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita ("Narodne novine" br. 112/2014), Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu ("Narodne novine", br. 112/2014, 043/2015 i 072/2015), Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu ("Narodne novine", br. 112/2014 i 084/15), Pravilnika o ispitivanju radnog okoliša ("Narodne novine", br. 016/2016) i Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme ("Narodne novine", br. 016/2016).

Ipak, jasne su važnije promjene u odnosu na prijašnji Zakon, pa ih ukratko prenosimo!

  • Zaštita radnog okoliša više nije izrijekom navedena svrha Zakona, već je treba izvoditi iz ostalih odredbi tj. tumačiti ih u smislu Direktive 89/391/EEZ koja nalaže obvezu zaštite radnog okoliša
  • Radnici se navode kao zasebna kategorija, odvojena od osoba na radu koje rade kod poslodavca bez zasnivanja radnog odnosa, dok samozaposlene osobe nisu definirane kao adresati Zakona (tj. na iste se osobe Zakon ne odnosi)
  • Pripadnici oružanih snaga i policije više nisu izvan dosega Zakona, već samo neki poslovi tj. oni poslovi koji su toliko posebni da su u neizbježnoj proturječnosti sa Zakonom pa se uređuju posebnim propisom
  • Razdvojeni su pojmovi mjesto rada i radni okoliš, koji više nije lokacija (mjesto ili prostor) već podrazumijeva kvalitativne čimbenike tog prostora (fizikalne, kemijske i biološke)
  • Definirane su vrednote koje određuju značenje pojma „javni interes“ kao i smisao, svrhu i tumačenje svih odredbi Zakona (zaštita života, zdravlja te očuvanje radne sposobnosti).
  • Sa pojma se s „opasnost“ prelazi na korištenje pojma „rizik“, koji se u pravu EU koristi u svim propisima o zaštiti na radu.
  • Pravila iz stranih propisa (koja su bila dio priznatih pravila u prijašnjem Zakonu) nisu više izvori prava zaštite na radu kojima bi se popunjavale pravne praznine u domaćem pravnom poretku.
  • Izrijekom je propisana odgovornost poslodavca za propuste u procjeni rizika kao i za neodgovarajuću primjenu pravila zaštite na radu uslijed učinjenih propusta pri procjenjivanju
  • U smislu organizacije provedbe zaštite na radu, dogodile su se značajne promjene; poslodavac poslove zaštite na radu može obavljati sam (ukoliko posjeduje odgovarajuće kompetencije) ili treba zaposliti stručnjaka zaštite na radu prvog ili drugog stupnja, ovisno o zahtjevima
  • Više nije propisano kako ovlaštenik poslodavca mora biti rukovoditelj tj. rukovodni radnik
  • Ovlaštenik je izrijekom zadužen za poslove evidentiranja važnih događaja; svake nezgode na radu, ozljede na radu, izvješća radnika o činjenici za koju smatra da predstavlja neposredni rizik za sigurnost i zdravlje, svakog slučaja kada je radnik odbio i napustio mjesto rada zato što mu prijeti rizik za život i zdravlje te drugih nedostataka u sustavu zaštite na radu
  • Osposobljavanju se daje prednost u odnosu na procjenu rizika, tj. poslodavac je u obvezi u slučaju promjene, odnosno pojave novih rizika provesti osposobljavanje radnika u vezi s kojima još nije dopunio procjenu rizika
  • Više nije propisana odgovornost poslodavca prema načelu objektivne odgovornosti za štetu prouzročenu bolešću u vezi s radom
  • Dokaz o završenoj andragoškoj osposobljenosti (kao jedan od preduvjeta za provođenje osposobljavanja za rad na siguran način) je zakonska obveza isključivo za ovlaštene osobe
  • U smislu rokova za redovitim obavješćivanjem radnika i njihovih predstavnika o stanju zaštite na radu i planiranim aktivnostima, Zakonom je propisan rok od šest mjeseci za poslodavce koji nemaju obvezu osnivanja odbora za zaštitu na radu a kod takvog poslodavca ne djeluje radničko vijeće
  • Poslodavcu se uvodi obveza pravodobnog savjetovanja sa povjerenikom radnika za zaštitu na radu o povjeravanju provođenja zaštite na radu ovlaštenoj osobi i poslovima koje će ovlaštena osoba obavljati
  • Više nije propisana obveza poslodavcu osnovati središnji odbor za zaštitu na radu, pa ti odbori prestaju djelovati danom stupanja na snagu Zakona, ukoliko kolektivnim ugovorom stranke nisu utvrdile drugačije ili pak prava (i obveze) ne proizlaze iz drugog autonomnog akta koji obvezuje poslodavca u tom smislu.
  • Posebna zaštita na radu više nije namijenjena skupini kojoj pripadaju stariji radnici
  • Poslodavcu se izrijekom dopušta korištenje nadzornih uređaja kao sredstava zaštite na radu, ali pod Zakonom propisanim uvjetima
  • Propisane su obveze poslodavca i radnika u vezi s prevencijom stresa na radu i u vezi s radom, što ranije nije bio predmet reguliranja
  • Izrijekom je propisana obveza poslodavca u odnosu na strane radnike u smislu provjere osposobljenosti takvih radnika, sukladno posebnom propisu i ovom Zakonu
  • Propisano je pravo poslodavca procjenom rizika dopustiti rad pod utjecajem alkohola, tako što će utvrditi dopustivu koncentraciju alkohola za pojedine poslove
  • Mogućnost imenovanja povjerenika više ne postoji kao zakonsko pravo radnika ni sindikata, već radnici povjerenike mogu jedino birati
  • Propisano je pravo poslodavca pritužbom pokrenuti postupak izvanrednog nadzora nad radom specijaliste medicine rada.

Na kraju je potrebno spomenuti kako se Zakonom o zaštiti na radu ("Narodne novine", br. 071/2014, 118/2014 i 154/2014) mijenja i odnos inspektora rada prema nadziranom subjektu tj. smanjen je broj prekršajnih odredbi u donosu na prijašnji Zakon, dok je sami postupak kažnjavanja bitno strožiji! Inspektor je rada ovlašten za utvrđeni prekršaj, poslodavcu izreći novčanu (mandatnu) kaznu na mjestu izvršenja prekršaja.  

 
  Korisne informacije - Sve